UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ISPLATA DOKUPLJENIH MIROVINA

Što žulja Royalovce?

 

     Na internetskim stranicama HZ- MO-a se 2. ožujka pojavila obavi­jest kako će se nastaviti s isplatom dokupljenih mirovina, koje je trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska so­lidarnost" prestalo isplaćivati davnog 31. svibnja 2014. To je omogućeno za­hvaljujući Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina, u narodu pozna­tog pod nazivom „Hreljin zakon", koji je donesen još u prosincu prošle godine.

     Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić je u povodu donošenja Zakona u prosincu 2017., naglasila kako je riječ o osjetlji­voj socijalnoj kategoriji ljudi s malim mirovinama. Još od treće sjednice Naci­onalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 1. prosinca, predstavnici umirovljeničkih udruga traže odgovore na pitanja vezana uz prosječnu visinu mirovina 3.860 osoba koje su dokupile mirovinu u Royalu, te ukupan dug koji se država Zakonom obvezala pokriti. Odgovora na prvo pitanje nema, dok je ukupan dug koji će se isplatiti do 31. prosinca 2020., prema navodima iz medija, oko 130 milijuna kuna. Royal je, podsjetimo, privatna osiguravateljska tvrtka čije je dugove preuzela država, pravdajući se da su to učinili iz „soci­jalnih razloga", iako je riječ o kupovini glasa zastupnika Hrelje. No, činjenica je da su radnici bili prevareni, te je njiho­ve otpremnine progutao privatni mrak. Pravno savjetovalište Sindikata umirov­ljenika stoga nastoji pomoći Royalov- cima koji i dalje imaju zbrku s brojnim pitanjima na koja im nedostaju potpuni odgovori.

     Zakonom o nastavku isplate dokupljenih mirovina uređen je način isplate, visina mjesečnog obroka te tko ima pravo na isplatu dokupljenih miro­vina. Tako na isplatu dokupljenih miro­vina pravo imaju oni koji su uplaćivali doprinos u trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska solidarnost" ili osobe koje su naslijedile mirovinu na­kon njihove smrti. Nasljednici HZMO-u trebaju dostaviti pravomoćno rješenje

o nasljeđivanju u kojem se izrijekom navodi da im se u vlasništvo prenose ili pripadaju potraživanja (prema Royalu/ HZMO-u) na osnovi ugovora o dokupu mirovina.

     Pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina ne ostvaraju oni korisnici koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovo­ra o dokupu mirovine ili su već pravo­moćno ostvarili svoje potraživanje pred sudom. Oni koji se odreknu tužbenog zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog   Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje pravomoćne sudske odluke o okončanju toga postupka odricanjem od tužbe, odnosno ovjerene izjave o odustajanju od naplate potraživanja s osnove sudske odluke, o čemu su dužni obavijestiti HZMO. Korisnici dokupljene mirovine koji se odreknu tužbe i daju ovjerenu izjavu da neće podnositi tužbu nakon stupanja na snagu Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje ovjerene izjave.

     Obrazac izjave je poslan svim ko­risnicima dokupljene mirovine na kuć­nu adresu i može se preuzeti na inter- netskoj stranici ili u područnim uredima HZMO-a. Potrebno ga je ispuniti točnim podacima, te ovjeriti kod javnog biljež­nika i predati u područni ured. Također, sud kod kojega se vodi postupak dužan je izvijestiti HZMO o svim korisnicima dokupljenih mirovina koji su pokrenuli postupke, dostavljanjem popisa kori­snika dokupljenih mirovina koji su ostali pri tužbi i onih koji su se tužbe odrekli u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o nastavku isplate do- kupljenih mirovina. Tek će tada, odno­sno 28. lipnja, oni koji su povukli tužbe imati pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina.

     HZMO poziva da se svi umirovljenici koji imaju dodatnih pitanja oko dokuplje­ne mirovine Royala jave u područne ure­de, telefonom ili elektronskom porukom.

Milan Dalmacija