UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NOVO POSKUPLJENJE LIJEKOVA

Pacijenti na udaru

 

Piše: Milan Dalmacija

     Još 1. ožujka povećane su cije­ne pojedinih lijekova. Naime, s osnovne je na dopunsku listu lije­kova prebačen 41 lijek u 72 pakiranja, što znači da oni više nisu besplatni za pacijente. Doduše, 15 lijekova je preš­lo na osnovnu listu, čime su postali besplatni. No, kako je moguće da net­ko preko noći kroji cijenu lijeka, a time i sudbinu pacijenata?

     „Promjena cijena, odnosno plaća­nje doplata za pojedine lijekove na­kon posljednje promjene u listama lijekova posljedica je postupka Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lije­kova, odnosno referiranja cijena, što je redoviti postupak kojeg HZZO provodi jednom godišnje. Na temelju posljed­njeg Javnog nadmetanja koje je zapo­čelo u studenom 2017. godine, nakon kojeg je donesena Odluka Upravnog vijeća HZZO-a, utvrđene su cjelovite osnovna i dopunska lista lijekova", sto­ji u odgovoru koju nam je uputio gla­snogovornik HZZO-a. Kratko i hladno.

Pijuni na šahovskoj ploči

     Dok se preko noći lijekovi preba­cuju s jedne na drugu listu poput pi­juna na šahovskoj ploči, najviše trpe pacijenti, uglavnom stariji i siromašniji ljudi neinformirani o svemu i duboko zabrinuti kako će rastegnuti svoje mi­nimalne budžete kako bi platili posku- pjeli lijek, te hranu i režije, o kojima im ovisi život.

„To nam dođe kao poklon za Uskrs. Meni treba za mjesec dana 640 kuna za Viktozu i Abasaglar inzulin, bez ko­jeg ne mogu preživjeti. A mirovina? Divota svjetska od 2.000 kuna", poža­lila se na tematskoj Facebook stranici SUH-a Ana Markutović iz Vinkovaca.

     Najveći broj poskupjelih lijekova su oni za dijabetičare i oboljele od kar­diovaskularnih bolesti. Cijene njihovih lijekova su skočile od sedam do čak 128 posto. Iz Udruge hrvatskih paci­jenata upozoravaju na dalekosežne posljedice.

„Ovo je udarac ne samo za pacijen­te koji su kronično bolesni i financijski iscrpljeni, već i za one poštene liječni­ke i djelatnike u sustavu koji svim sila­ma nastoje pomoći pacijentu u prona­lasku najprikladnije terapije. Potrebno je i do godinu dana da bi se našao adekvatan zamjenski lijek", ističe pred­sjednik Udruge Marijo Drlje.

Po lijek u Mađarsku

     Ako oduzmemo potencijalne nu- spojave drugih lijekova ili određene druge zdravstvene poteškoće pacije­nata na koje bi promjena lijeka mo­gla utjecati, onda je logičan odgovor HZZO-a kako na osnovnoj listi postoje „generičke i kliničke paralele lijeka, što znači da osiguranici mogu i dalje besplatno dobiti odgovarajući lijek."

No, nije sve tako crno-bijelo. Ovi­me je pogođen velik broj pacijenata, oko 20 do 30 tisuća. Osim njihova zdravlja, narušena im je i egzistencija, a i pitanje je kako će neki od njih rea­girati.

     „Jedni će se prepustiti sudbini, a drugi će se truditi naći rješenje dok im ne 'pukne film' Vjerojatno će ići u Sloveniju i Mađarsku, gdje su lijekovi jeftiniji i neko vrijeme neće odustati od svoje terapije. Mislim da se zdrav­stveni sustav trebao potruditi barem za kronične bolesnike, jer uz redovi­to plaćanje životnih troškova i ovo ih poskupljenje tjera u siromaštvo, ali i narušava njihovu psihičku stabilnost", ističe psihologinja SUH-a Biserka Bu- digam.

Tako jednom godišnje pacijenti pretrpe novi šok. Neki smatraju kako su za takve odluke odgovorni farma­ceutska industrija i medicinski lobi. Ispada da su djelomično u pravu.

     „Nositelji odobrenja koji predstav­ljaju proizvođača, farmaceutsku in­dustriju, svakako su dionici procesa u referiranju cijena, a cijena pojedinog lijeka nakon referiranja ovisi o tome jesu li nositelji odobrenja prihvatili sniženu cijenu. Ovisno o očitovanju nositelja odobrenja za pojedine lije­kove i njihove spremnosti da prihvate referentnu cijenu lijeka ili snize cijenu originalnog pakiranja lijeka, lijekovi su razvrstani na osnovnu i dopunsku listu lijekova", stoji u dopisu krovne zdravstvene institucije.

Preteški križ

     Saša Pavlić iz Rijeke nosio je pet dana križ na svome putu od Rijeke do Zagreba kako bi upozorio na nedosta­tak novca za lijekove za teško oboljelu djecu. Nakon što ga je, uz roditelje, pri­mio premijer Plenković, jedna majka je izvijestila okupljene reportere na Mar­kovu trgu kako je on izjavio da „novca za oboljelu djecu nema". Radi se o ot­prilike stotinu djece.

     Ako za njih nema nade u zdrav ži­vot, onda nema ni za nekoliko dese­taka tisuća kronično oboljelih, starijih, siromašnih. Bitno je da ima novca za rabljenu leteću kramu iz Izraela. Kad već njihova krila ne služe letu k bo­ljem životu, ostaje nam plaćati cijenu skupih lijekova i hrpe željeza te nositi svojih nekoliko križeva svaki dan, sve do smrti.

     „Treba se riješiti umirovljenika, a najlakše tako da povisiš cijenu neop­hodnog lijeka", bio je jedan od komen­tara na Facebooku.