UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


SUH zahtijeva ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i uvođenje Registra ugovora doživotnog uzdržavanja

 

     „Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) poslao je danas ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima radi ukidanja dosmrtnog uzdržavanja i detaljnog normiranja doživotnog.

     U radu Pravnog savjetovališta SUH-a česti su slučajevi zlouporabe instituta uzdržavanja u kojima su gotovo uvijek starije osobe oštećene kao primatelji uzdržavanja i u nemogućnosti su da same zaštite svoja prava. Takvom stanju najviše doprinosi nemar institucija i loši zakoni, koji zanemaruju razloge za uzdržavanjem, odnosno, duboku starost i nesposobnost vođenja brige za svakodnevne potrebe, nikakvu ili nedovoljnu brigu od strane osoba koje su ih dužne zakonski uzdržavati, financijske poteškoće, nedovoljne prihode za samostalno uzdržavanje, usamljenost, tešku bolest. Rastuće siromaštvo starijih osoba uzima svoj danak.

     Postojeća načela koja vrijede u ugovornim odnosima ne štite dovoljno slabiju ugovornu stranu (primatelja uzdržavanja) te bi bilo korisno urediti zakonske članke s osobitom zaštitom prava primatelja uzdržavanja. Potrebno je dodatno osigurati da primatelji uzdržavanja, vođeni stanjem nužde ne odabiru za sebe nepovoljno rješenje.

     Stoga SUH predlaže da ovlaštena osoba (bilježnik ili sudac) uputi stranke na moguće posljedice potpisivanja takvog ugovora i provjeri jesu li stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ugovora. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta primatelja uzdržavanjaće ocijeniti da li su ugovorom zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe, a ako takva potvrda ne prileži ugovoru, on je ništavan.

     Pri Centrima za socijalnu skrb trebaju se vodit Registri sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, gdje će se moći provjeriti svi relevantni podaci, a osobito onaj ima li davatelj uzdržavanja tri ili više važećih ugovora istovremeno. Također, uzdržavatelj mora predati potvrdu o nekažnjavanju za kaznena djela protiv života i tijela, te protiv državne ili privatne imovine.

     Osobito bitno je naglasiti kako se sporovi vezani za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju trebaju smatrati hitnim, a sud biti dužan sazvati prvo ročište u roku od 15 dana, te donijeti presudu u roku od 6 mjeseci, računajući od dana podnošenja tužbe za raskid ugovora. Prema sadašnjem stanju, uzdržavane osobe koje pokrenu tužbu protiv uzdržavatelja zbog neizvršavanja obveza, obično umru prije okončanja spora.

     Na posljetku, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se ukine institut dosmrtnog uzdržavanja zato što je kod tog ugovora prijenos imovine moguć odmah nakon potpisivanja, što stvara zabunu na strani uzdržavane osobe i plodno je tlo za prijevare i zlouporabu starijih osoba. Doista je upitno zašto zakonodavac inzistira na ostanku mogućnosti da se za potpuno istu činidbu uzdržavanja omogućuje davatelju dosmrtnog uzdržavanja da odmah otuđi njegovu imovinu, a da nije praktički ni započeo s obvezom uzdržavanja. Na stotine slučajeva zlouporabe su prošle kroz Pravno savjetovalište SUH-a i ova se inicijativa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima temelji na čvrstim činjenicama.

     Ovim izmjenama i dopunama SUH traži povećanje nadzora nad potpisivanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju, zaštitu starijih osoba od zlouporabe njihove slobodne volje i imovine, te reguliranje provođenje ugovora i stroži nadzor postupanja davatelja uzdržavanja nad korisnicima. Sve bi to trebalo vratiti dostojanstvo starijim osobama, omogućiti im pravednije korištenje vlastite imovine i spriječiti dugotrajno iscrpljivanje sudskim sporovima, koji su ionako teško financijski, psihički i fizički priuštivi osobama treće životne dobi, naročito u poodmaklim godinama“, piše u priopćenju Sindikata umirovljenika Hrvatske upućenog ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću 11. travnja 2018.