UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


SUH zahtijeva ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i uvođenje Registra ugovora doživotnog uzdržavanja

 

     „Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) poslao je danas ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima radi ukidanja dosmrtnog uzdržavanja i detaljnog normiranja doživotnog.

     U radu Pravnog savjetovališta SUH-a česti su slučajevi zlouporabe instituta uzdržavanja u kojima su gotovo uvijek starije osobe oštećene kao primatelji uzdržavanja i u nemogućnosti su da same zaštite svoja prava. Takvom stanju najviše doprinosi nemar institucija i loši zakoni, koji zanemaruju razloge za uzdržavanjem, odnosno, duboku starost i nesposobnost vođenja brige za svakodnevne potrebe, nikakvu ili nedovoljnu brigu od strane osoba koje su ih dužne zakonski uzdržavati, financijske poteškoće, nedovoljne prihode za samostalno uzdržavanje, usamljenost, tešku bolest. Rastuće siromaštvo starijih osoba uzima svoj danak.

     Postojeća načela koja vrijede u ugovornim odnosima ne štite dovoljno slabiju ugovornu stranu (primatelja uzdržavanja) te bi bilo korisno urediti zakonske članke s osobitom zaštitom prava primatelja uzdržavanja. Potrebno je dodatno osigurati da primatelji uzdržavanja, vođeni stanjem nužde ne odabiru za sebe nepovoljno rješenje.

     Stoga SUH predlaže da ovlaštena osoba (bilježnik ili sudac) uputi stranke na moguće posljedice potpisivanja takvog ugovora i provjeri jesu li stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ugovora. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta primatelja uzdržavanjaće ocijeniti da li su ugovorom zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe, a ako takva potvrda ne prileži ugovoru, on je ništavan.

     Pri Centrima za socijalnu skrb trebaju se vodit Registri sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, gdje će se moći provjeriti svi relevantni podaci, a osobito onaj ima li davatelj uzdržavanja tri ili više važećih ugovora istovremeno. Također, uzdržavatelj mora predati potvrdu o nekažnjavanju za kaznena djela protiv života i tijela, te protiv državne ili privatne imovine.

     Osobito bitno je naglasiti kako se sporovi vezani za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju trebaju smatrati hitnim, a sud biti dužan sazvati prvo ročište u roku od 15 dana, te donijeti presudu u roku od 6 mjeseci, računajući od dana podnošenja tužbe za raskid ugovora. Prema sadašnjem stanju, uzdržavane osobe koje pokrenu tužbu protiv uzdržavatelja zbog neizvršavanja obveza, obično umru prije okončanja spora.

     Na posljetku, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se ukine institut dosmrtnog uzdržavanja zato što je kod tog ugovora prijenos imovine moguć odmah nakon potpisivanja, što stvara zabunu na strani uzdržavane osobe i plodno je tlo za prijevare i zlouporabu starijih osoba. Doista je upitno zašto zakonodavac inzistira na ostanku mogućnosti da se za potpuno istu činidbu uzdržavanja omogućuje davatelju dosmrtnog uzdržavanja da odmah otuđi njegovu imovinu, a da nije praktički ni započeo s obvezom uzdržavanja. Na stotine slučajeva zlouporabe su prošle kroz Pravno savjetovalište SUH-a i ova se inicijativa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima temelji na čvrstim činjenicama.

     Ovim izmjenama i dopunama SUH traži povećanje nadzora nad potpisivanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju, zaštitu starijih osoba od zlouporabe njihove slobodne volje i imovine, te reguliranje provođenje ugovora i stroži nadzor postupanja davatelja uzdržavanja nad korisnicima. Sve bi to trebalo vratiti dostojanstvo starijim osobama, omogućiti im pravednije korištenje vlastite imovine i spriječiti dugotrajno iscrpljivanje sudskim sporovima, koji su ionako teško financijski, psihički i fizički priuštivi osobama treće životne dobi, naročito u poodmaklim godinama“, piše u priopćenju Sindikata umirovljenika Hrvatske upućenog ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću 11. travnja 2018.