UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ALKOHOLIZAM SE MOŽE ZARADITI BAS KAO I UPALA PLUĆA

Prijeđi s rakije na pivo!

 

     Kad je u pitanju alkoholizam, neki su ljudi osjetljiviji od drugih. Me­đutim, za svakog je opasno na­dati se da ima neku vrstu ugrađenog imuniteta. Ipak, oni koji su svjesni opa­snosti alkohola mogu ih lako izbjeći.

     Stručnjaci definiraju alkoholizam kao stanje u kojem pijenje alkoholnih pića ozbiljno ometa rad, međuljudske odnose ili zdravlje. Ideja o umjere­nom, dakle sigurnom pijenju, uopće se ne može primijeniti na alkoholiča­re, koje se mora tretirati kao bolesnike sa sasvim određenom bolešću. Jedini put prema izlječenju je totalna apsti­nencija.

     Preventivne korake prema tom ve­likom zdravstvenom i društvenom zlu moraju poduzeti dvije grupe ljudi: oni koji piju u društvu i očito piju normal­no, ali koji mogu doći u velike proble­me zato što ne znaju dovoljno što je al­kohol i koje učinke ima na organizam, te oni čije pijenje i stavovi već vode u opasne navike.

     Kronično konzumiranje većih koli­čina alkoholnih pića može imati za po­sljedicu srčano-žilne bolesti, povišeni krvni tlak, moždani udar i oštećenje jetre.

Treba znati kako piti

     Kako identificirati i korigirati ne­sigurne, opasne navike pijenja? U prvom redu potrebno je analizirati svoje ponašanje kad je u pitanju pi­jenje alkoholnih pića. Koje su tipične situacije u kojima se pije? Većinom su to ritualna kon­zumiranja (reci­mo, dva pića za vrijeme ručka ili večere ili nekoli­ko piva za vrije­me nogometa na televiziji). Valja znati uočavati opasne situaci­je. Za fiziološki osjetljivu osobu, godine i godine obaveznih dvije do tri čašice nekog žestokog pića pri­je ručka ili večere, mogu biti dovoljne da proizvedu biološko oštećenje u organizmu koje doprinosi pojavi al­koholizma.

     Osoba treba voditi evidenciju (ako je nužno i zapisivanjem) da li s vreme­nom povećava količinu konzumira­nog alkohola. Ono što je važno i što može biti od pomoći jest povremeno uzeti „odmor" od pića, jednostavno neko vrijeme biti trezvenjak. Ako čo­vjek izvrgava opasnosti svoju jetru i mozak pijući alkohol dan za danom, godinama, tada nekoliko tjedana ili čak nekoliko dana bez pića, može tim organima dati šansu da se malo oporave. Vrijeme da se isperu otrovi iz organizma može učiniti veliku razliku.

Jedan koktel, ne dva

     Postoje i drugi načini da se promi­jene navike pijenja. Ako je ritual popi­ti dva koktela, neku se popije jedan.

     Ili prebaciti se na manje jaka pića, pri­mjerice na vino ili pivo, umjesto rakije ili viskija.

     Razumljivo, valja stajati podalje od alkohola ako vam je želudac prazan, ako ste bolesni, ako uzimate lijekove, ako ste pod stresom, ako ste emotiv­no iscrpljeni ili mentalno uznemireni. Ono privremeno olakšanje koje ćete možda postići uz pomoć čaše, rezul­tirati će još većom tjeskobom od one koja je bila prije pijenja.

     Neki konzumenti alkoholnih pića nalaze se u kategoriji visokog rizika od alkoholizma. Među takvima su jaki pušači, oni koji u obitelji već ima­ju alkoholičara ili nekoliko njih ili oni koji dolaze iz obitelji s poremećenim odnosima među roditeljima.    Među­tim, i pilci kod kojih ne postoje takvi rizični faktori mogu također biti u ve­likoj opasnosti od alkoholizma ako se ponavljano predaju uživanju velikih količina alkohola.

dr. Ivo Belan