UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

NEDOČEKANI KRAJ SUDSKIH SPOROVA

K a d  s m r t  d o đ e  p r i j e  p r a v d e

     Umirovljenici se rijetko odlučuju na sudske postupke kako bi ispravili nepravdu koja im je nanesena. Uglavnom je to zbog loše materijalne situacije, jer ipak treba platiti odvjetnika, sudske troškove i ostala davanja, a u slučaju gu­bitka spora i sve sudske i odvjetničke troškove druge strane. Nažalost, jedan dio starijih osoba koje ipak završe na sudu, ne dočeka kraj sudskog postupka. Naročito kad je riječ o prevare­nim uživateljima ugovora za uzdržavanje, najčešće se dogodi da smrt pokuca na vrata prije pravde.

     Prema podacima Ministarstva pravosuđa u 2016. godini je prosječni sudski spor trajao u prosjeku 250 (?!) dana. S obzirom na materijalnu vrijednost sporova, još su dulje trajali oni kad se traži raskid ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

„U ponovljenom zahtjevu ministru pravosuđa, tada Anti Šprlji, prije godinu je SUH zatražio da sporovi vezani za raskid ugovora o uzdržavanju smatraju hitnima, a sud dužan u roku od 15 dana od dana podnošenja tužbe sazvati prvo ročište te donijeti presudu u roku od šest mjeseci", ističe voditelj Prav­nog savjetovališta SUH-a Milan Tomičić. Na žalost, niti u ovoj godini vladajuća ekipa nije predvidjela takve izmjene Zakona o obveznim odnosima, pa niti izmjene Zakona o parničnom postupku za procesuiranje ovakvih slučajeva zloporabe starijih osoba.

     Oko deset posto svih slučajeva koji se godišnje zaprime u Pravno savjetovalište SUH-a odnosi se na one u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ta je pojava lešinarenja nad imovinom starijih osoba uzela maha i ostavila mnoge bez krova nad glavom. No, u slučaju da pokušaju sudskim putem raskinuti ugovor zbog toga što uzdržavatelj ne izvršava svoje obveze, konačan pravorijek takvih postupaka tužitelj i ne doži­vi jer u međuvremenu umre.

     Tu se pojavljuje novi problem. Naime, smrt stranke u po­stupku ponekad može zakomplicirati parnicu ili čak promi­jeniti njen ishod. Najčešće, potomci nastavljaju spor, no ima slučajeva kada niti oni, zbog raznih razloga, ne mogu nasta­viti sudsku bitku. Ako stranka u postupku nema nasljednika, onda imovina može pripasti i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, no predatori koji su potpisali ugovor na strani uzdržavatelja najčešće imaju više novaca za takve sporove i oboružaju se dobrim odvjetnicima, te temeljem ugovora o uz­državanju dobivaju imovinu

     Zakon o parničnom postupku predviđa hitno rješavanje samo nekih sporova. To su uglavnom postupci za ometanje posjeda, rješavanje pitanja radnih sporova, ali niti jedan se ne odnosi na starost stranke u postupku. Osim toga, nema nazna­ka da se ti sporovi zaista rješavaju po hitnom postupku. Stoga će, kaže Tomičić, s obzirom da opet imamo novog ministra pra­vosuđa, SUH ići u novu inicijativu za skraćenjem trajanja sud­skog postupka, kako bi umirovljenici koji završe na sudu mogli dobiti sudsku odluku prije nego bude prekasno.

     „Uz zahtjev za skraćivanje postupka ići ćemo i na smanjiva­nje sudskih pristojbi umirovljenicima za 50 posto", ističe Tomi- čić te dodaje kako bi i to moglo utjecati na rješavanje sudskih postupaka s obzirom na to da će biti pristupačniji većem broju starijih osoba.

Milan Dalmacija

 

OŠASNA IMOVINA

     Gospođa A. K. iz Petrinje uzdržavala je stariju gospo­đu 12 godina. Primateljica uzdržavanja je tužila uzdržavateljicu, jer ova, navodno, nije poštovala ugovor o doživotnom uzdržavanju. Nedugo nakon početka parnice primateljica uzdržavanja je preminula. Uzdržavateljica se boji da će ostati bez imovine koja joj je po ugovoru trebala pripasti. Primateljica uzdržavanja nije imala rodbine. Imovina u tom slučaju može pri­pasti jedinici lokalne ili regionalne samouprave. To se u praksi naziva „ošasnom imovinom". No, uzdržavateljica će dobiti nekretninu koja se spominje u ugovoru o doživotnom uzdržavanju.

 

BESKRAJNA PARNICA

     J. Š. iz Imotskog nakon očeve smrti želi nastaviti sud­ski postupak vezan uz ugovor o uzdržavanju. Parnica traje već četiri godine i ne nazire joj se skori završe­tak. On nema dovoljno novca za plaćanje puta na sud i odvjetnika, a nije ni sigurno da će sud presuditi u njegovu korist, jer sudska praksa govori kako naj­češće sporove dobivaju uzdržavatelji, pa makar nisu dali čašu vode uzdržavanoj osobi.

 

ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Tel. 01/4615-797

E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10000 Zagreb