UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POREZNI APSURDI

Zarada po preminuloj supruzi

     Birokratskim apsurdima nema kraja. Premine supruga umirovljeniku M.Ž., on organizira pogreb, misu zadušnicu i žalovanje, sretan da je već imao grob, jer bi inače bankrotirao. Ako se računa još i trošak za crkvu, ukupno je potrošio oko 10.000 kuna. Dvoje dje­ce otišlo im je već odavno preko oceana i sve je palo na njegova leđa. I onda ode na ostavinsku raspravu i tamo primijeti umanjenje mirovine preostale za ispla­tu po pokojnoj supruzi. Kako mu je sva­ka kuna važna da pokrije dugove, ostao je šokiran kad je vidio da se iz preostale suprugine mirovine uzima porez.

     Odgovor smo potražili u Poreznoj upravi, misleći kako je došlo do pogreš­ke. No, na kraju je ispalo kako su sve na­slijeđene mirovine oporezovane pore­zom na dohodak. Konkretnije, Zakon o porezu na dohodak u članku 2., stavku 3. kaže:„Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Predujam poreza na dohodak odno­sno porez na dohodak nasljedniku se utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju" U prijevodu: suprug-nasljednik se zakonski tretira kao da je radio po ugovoru o djelu za svoju preminulu suprugu i tako stekao dohodak od nesamostalnog rada. Ludo i nezaboravno!

     Objašnjenje iz Porezne uprave dje­luje jednostavno, ali pokazuje svu ap­surdnost domaćih pravnih propisa. Na­ime, mirovina se ne računa kao naslije­đe, već kao drugi dohodak. Ta odredba je uključena u Zakon o porezu na do­hodak još 2000. godine te se otad sve naslijeđene mirovine oporezuju.

     Računica koju nam je dostavio HZMO kaže, da se „predujam poreza na dohodak u ovom slučaju obračunava na način da se bruto mirovina pomno­ži s poreznom stopom od 24 posto, te se tako dobiveni iznos umanjuje za 50 posto. Na iznos poreza obračunava se prirez prema stopi ovisno o mjestu prebivališta nasljednika" Konkretno, za obitelj iz Zagreba s naslijeđenom mi­rovinom od 5.000 kuna, porez i prirez iznose 708 kuna.

     U Poreznoj upravi pozivaju sve koji imaju bilo kakvih nedoumica oko opo­rezivanja naslijeđene mirovine da se jave u najbližu ispostavu prema mjestu stanovanja. A SUH predlaže da se pro­mijeni ovaj nesuvisli propis.

M.D.