UVODNA RIJEČ
„Sitnica" kao Golijat
Piše: Jasna A. Petrović
Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari pokušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je gladnom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.
OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve dodatne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. . Nadam se da smo pomogli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!
Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i putem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udaljenom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.
Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj nehumani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostavljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.
Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog straha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovinu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.
Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobito one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ograničena vlastitom moći.
Web stranice naših podružnica
POREZNI APSURDI
Zarada po preminuloj supruzi
Birokratskim apsurdima nema kraja. Premine supruga umirovljeniku M.Ž., on organizira pogreb, misu zadušnicu i žalovanje, sretan da je već imao grob, jer bi inače bankrotirao. Ako se računa još i trošak za crkvu, ukupno je potrošio oko 10.000 kuna. Dvoje djece otišlo im je već odavno preko oceana i sve je palo na njegova leđa. I onda ode na ostavinsku raspravu i tamo primijeti umanjenje mirovine preostale za isplatu po pokojnoj supruzi. Kako mu je svaka kuna važna da pokrije dugove, ostao je šokiran kad je vidio da se iz preostale suprugine mirovine uzima porez.
Odgovor smo potražili u Poreznoj upravi, misleći kako je došlo do pogreške. No, na kraju je ispalo kako su sve naslijeđene mirovine oporezovane porezom na dohodak. Konkretnije, Zakon o porezu na dohodak u članku 2., stavku 3. kaže:„Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak nasljedniku se utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju" U prijevodu: suprug-nasljednik se zakonski tretira kao da je radio po ugovoru o djelu za svoju preminulu suprugu i tako stekao dohodak od nesamostalnog rada. Ludo i nezaboravno!
Objašnjenje iz Porezne uprave djeluje jednostavno, ali pokazuje svu apsurdnost domaćih pravnih propisa. Naime, mirovina se ne računa kao naslijeđe, već kao drugi dohodak. Ta odredba je uključena u Zakon o porezu na dohodak još 2000. godine te se otad sve naslijeđene mirovine oporezuju.
Računica koju nam je dostavio HZMO kaže, da se „predujam poreza na dohodak u ovom slučaju obračunava na način da se bruto mirovina pomnoži s poreznom stopom od 24 posto, te se tako dobiveni iznos umanjuje za 50 posto. Na iznos poreza obračunava se prirez prema stopi ovisno o mjestu prebivališta nasljednika" Konkretno, za obitelj iz Zagreba s naslijeđenom mirovinom od 5.000 kuna, porez i prirez iznose 708 kuna.
U Poreznoj upravi pozivaju sve koji imaju bilo kakvih nedoumica oko oporezivanja naslijeđene mirovine da se jave u najbližu ispostavu prema mjestu stanovanja. A SUH predlaže da se promijeni ovaj nesuvisli propis.
M.D.