UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

5. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Ne čuju, ne vide, ne nude

 

     Kako teče „socijalni dijalog" Vlade s umirovljeničkim udrugama? Dana 16. veljače 2018. u prostorijama Mini­starstva rada i mirovinskog sustava u Zagrebu, sada već uobičajeno bez nazočnosti ministra Marka Pavića, predstav­nici umirovljeničkih udruga suočili su se s predstavnicima četiriju ministarstava (mirovina, socijale, zdravstva i financi­ja) te HZMO-a i HZZO-a da bi detaljno obrazložili svoje za­htjeve.

     Prva točka dnevnog reda je bila hitna izmjena formule usklađivanja mirovina, okvira, kojeg je u ime umirovljeničkih udruga izložio predstavnik SUH-a Milan Tomičić, naglasivši kako su od 1999. godine umirovljenici izgubili 13,4% od mi­rovine u odnosu na rast plaća. Podsjetio je kako je prilikom donošenja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu početkom 2014., načelno izbačena tzv. „švicarska formula" za usklađivanje mirovina, no njezina pri­mjena je dijelom zadržana. Zahtjev je Matice i SUH-a da se usklađivanja mirovina vrše isključivo na temelju povoljnijeg indeksa u cijelosti, bilo indeksa porasta potrošačkih cijena, bilo porasta plaća.

     Mato Obradović iz SUH-a je naveo da postojeći mirovin­ski sustav ne omogućava socijalnu sigurnost umirovljenici­ma u Republici Hrvatskoj. Premijer je više puta ponovio da će se težiti k tome da mirovina bude u visini 50% prosječne plaće, a događa se suprotno, te smo sada pali na 38 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Ocijenio je kako je takvo stanje neodrživo i umirovljenici će biti prisilje­ni poduzimati nepopularne mjere.

     Predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović nagla­sio je kako je konačni zahtjev udruga umirovljenika da se promijenjena formula za usklađivanje mirovina prema 100- postotnom povoljnijem indeksu počne primjenjivati od 1. srpnja 2018.

Željko Šemper iz Matice je naglasio kako je od 1999., a pogotovo u zadnjih osam godina došlo do katastrofalnog pada omjera plaća i mirovina. Prema podacima za studeni 2017. taj omjer je 37,44%. Iako svi pokazatelji govore kako je popravljen omjer zaposlenih i umirovljenika, udio miro­vine u plaći stalno pada. Zaostatak u mirovinama ne može se nadoknaditi, ali se predloženim mjerama može zaustaviti daljnje povećanje razlike između mirovina i plaća.

Usklađivanje mirovina prema plaćama

     Pomoćnica ministra Melita Čičak odgovorila je kako će prijedlozi umirovljeničkih udruga biti predmetom rasprave u okviru najavljene mirovinske reforme u drugom kvartalu 2018. te naglasila da računa na sudjelovanje predstavnika umirovljenika prilikom pripreme mirovinske reforme.

Ljiljana Marušić iz HZMO-a je obrazložila projekcije efeka- ta prijedloga umirovljenika da se mirovine usklađuju prema 100-postotnom indeksu rasta plaća ili cijena, ovisno o tome što je za njih povoljnije. Takav način usklađivanja mirovina bio bi povoljniji za umirovljenike, no polučio bi velike finan­cijske izdatke, koji bi se s godinama povećavali. Istaknula je da je udio mirovina u plaći bez mirovina prema međunarod­nim ugovorima jedini legitiman način gledanja ako se želi identificirati učinak pojedinih faktora na visinu mirovina. Što je više mirovina prema međunarodnim ugovorima, to više pada prosječna mirovina, no to ne znači da pada i standard umirovljenika, jer ti umirovljenici imaju mirovinu i iz druge države.

     Predsjednica SUH-a Jasna Petrović je upozorila kako na stranicama HZMO-a nije naveden točan podatak relativne vrijednosti svih mirovina (i onih po međunarodnim ugovori­ma), već se prikriva godinama, te su stoga Matica i SUH već u više navrata tražili da se prestane s falsificiranjem pokazate­lja, te da omjer ukupne prosječne mirovine i prosječne plaće bude izložen na naslovnoj web stranici HZMO-a.

     Pomoćnica ministra Čičak je ponovila kako će prijedlo­zi biti razmotreni u okviru reformi u koje će biti uključeni i umirovljenici, a do 1. srpnja bit će moguće tek prvo čitanje zakona. Unatoč tome Gavranović je ponovno istaknuo kako umirovljenici ostaju kod svog prijedloga te zamolio da se od­mah stavi u proceduru.

Novi umirovljenici - 20% niže mirovine

     Druga točka dnevnog reda je bila razrada modela po­većanja mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. godine. (implementacija dodatka od 100 kuna i 6% za sve koji su umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine). Naime, kako je obra­zložio Željko Šemper iz Matice, s 1.1.1999. godine prva aktu­alna vrijednost mirovine nije izračunata na temelju svih ele­menata. Tadašnje Povjerenstvo za mirovinsku reformu uzelo je uzorak podataka na dan 31. prosinca 1998. Nedostatak je što su obuhvaćene samo starosne i invalidske mirovine, a ne i prijevremene mirovine, pa je izračunata prva aktualna vri­jednost za oko 40 posto manja. Naglasio je kako je već prve godine, na kraju 1999., razlika između starih i novih mirovina bila 20% i ta razlika se, zbog pogrešne vrijednosti AVM-a, s godinama povećavala.

     Zahtjev umirovljenika je da se mirovine onih koji su umi­rovljeni nakon 1. siječnja 1999. korigiraju s dodatkom od 100 kuna i 6%, što smatra socijalnijim modelom od izračuna HZ- MO-a o dodatku od 10% na takve mirovine. Naveo je kako su samo u posljednjih 14 godina novi umirovljenici oštećeni za 40 milijardi kuna. Razlika između starih i novih mirovina je 20%. Predloženi dodatak bi prepolovio tu štetu, a ako bi se izuzele mirovine prema međunarodnim ugovorima, smanjio bi se jaz između novih i starih mirovina.

     Ljiljana Marušić je obrazložila kako je projekcija rađena tako da se mirovine koje su ostvarene od 1. siječnja 1999. povećavaju za 10,5%. Prema tim izračunima u 2018. godišnji rashod za mirovine bi se povećao za oko 1,893 milijuna kuna, s tim da bi rashodi svake sljedeće godine rasli i po osnovi povećanja broja novih korisnika i po osnovi usklađivanja mi­rovina. Do 2030. došlo bi se do tri milijarde povećanih rasho­da godišnje, a kumulativni efekt bi bio približno 35 milijardi kuna u razdoblju od 2018. do 2030.

     Potvrdila je kako kod izračuna prve aktualne vrijedno­sti mirovina nije uključen efekt 100 kuna i 6%, jer formal­no-pravno nije niti mogao biti uključen. Navela je da je razli­ka između prosječne mirovine do 1998. i mirovine od 1999. godine 20%. No, kada se isključe međunarodni ugovori, ra­zlika je oko 10%. Dalje je navela da, ako se isključe zaposle­ni korisnici invalidskih mirovina i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ta razlika pada na 7,3%, a kod starosnih mirovina na 6%. Marušić je odgovorila da je točno kako statistika ovisi o tumačenju, ali da se mora uvažavati, jer će se u suprotnom stvoriti nove disproporcije.

Kako protiv siromaštva

     Umirovljeničke udruge uskladile su i svoje zahtjeve za hit­no uvođenje mjera za zaustavljanje siromaštva umirovljenika. U ime Matice i Sindikata Jasna Petrović uvodno je navela kako se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siro­maštva. Medijan pokazuje kako se 52% umirovljenika nalazi ispod hrvatske linije siromaštva. Relativna vrijednost mirovi­ne je 37,45% u odnosu na prosječnu plaću, što je najniže od svih zemalja bivše Jugoslavije, dok je po ukupnom siromaštvu Hrvatska na europskoj razini nešto bolja od Bugarske.

     Petrović je izložila i pet glavnih zahtjeva za zaustavljanje rastućeg siromaštva starijih osoba, i to: uvođenje zajamčene minimalne mirovine; uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina (tzv. „nacionalna mirovina"); uvođenje novog cenzusa za dopunsko osiguranje; zakonsko omoguća­vanje prava svih umirovljenika na rad i uvođenja novog mo­dela obiteljske mirovine. Naglasila je naposljetku, kako je prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva žurna promjena formule usklađivanja mirovina.