UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

UMIROVLJENIČKA INTIMNOST

Ima li seksa u trećoj dobi?

 

     Kao liječnik, prije nego malo detaljnije i ozbiljnije odgovorim na to pitanje, u naslovu, htio bih kazati što mi je moja supruga nedavno "spustila". Naime, kad se povede razgovor o toj temi, ja obično kažem, a i tvrdim, da ima mladića sa šezdeset i staraca sa dvadeset. Među­tim, moja žena kaže da bi ona ipak radije tri starca od dvadeset, nego jednog mla­dića od šezdeset.

     Dakle, ima li seksa u trećoj dobi? Naža­lost, nema ga onoliko koliko bi ga moglo i koliko bi ga trebalo biti. Zašto? U našem narodu je poprilično rašireno mišljenje da čovjek koji je prešao šezdesetu godinu ži­vota nema više što tražiti u seksu. Razumlji­vo, to je pogrešno mišljenje, prava zabluda. Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost više nije potrebna, da nije moguća, kako za muškarce tako i za žene. Navodno, te stvari ne dolikuju starijim osobama, nisu etične i normalne za tu dob. Ukratko, treba preki­nuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja. Sve glupost do gluposti, zabluda do zablude, a istina je potpuno suprotna. Čovjek se pita, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima se može uživati.

Znanstvene činjenice

     Postoje znanstvene činjenice na osnovu kojih se to može tvrditi. Američko vijeće za seksualni odgoj i njihov Nacio­nalni institut za proučavanje starenja, već odavno smatraju da većina ljudi uživa u seksu čitav život. Jasno, izuzeci su oni koji misle da ne smiju ili da ne mogu ili nema­ju s kim.

     Suvremeni seksolozi i gerontolozi svo­jim istraživanjima dokazuj u da je spolni život u Trećoj dobi prirodna, normalna i moguća stvar. Liječnici i socijalni radnici izjavljuju da im stariji pacijenti stidljivo otkrivaju da osjećaju seksualne prohtje­ve, ali da ih smatraju neprirodnim.

Jedna grupa urologa iz Kalifornije svo­jim je ispitivanjima utvrdila da je među oženjenim muškarcima, u dobi od 70 go­dina, svaki treći sposoban za potpuni sek­sualni život. Unutar grupe žena, u dobi od 55 do 65 godina, više od 30 posto njih je izjavilo da su u toj dobi više zainteresirane za seks nego ranije.

     Poznati američki znanstvenici, doktori Kinsey, Masters i Johnson, svojim su istra­živanjima pokazali da su muškarci i žene, koji su u dobroj zdravstvenoj kondiciji, fiziološki u stanju imati zadovoljavajući spolni život do 80. godine, pa i kasnije. Oni tvrde da stariji parovi mogu i treba da produže s normalnim spolnim odnosima, kako oni kažu, do „neodređene granice".

Kad stvari zakažu

     Premda seksualna sposobnost traje dugo, ipak se u starijoj dobi obično doga­đaju neke funkcionalne promjene i to tre­ba znati. Tako na primjer, stariji muškarci i žene mogu sporije reagirati i možda će im trebati više stimulacije i strpljenja nego prije. Međutim, treba znati da im to nimalo ne umanjuje zadovoljstvo pri od­nosu. Čak ako se potpuni spolni odnos i ne može obaviti, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode, kao što su dodiri, milovanja, nježnost.

     Impotencija je neuspjeh u postizanju erekcije barem u 25 posto pokušaja spol­nog odnosa. Premda se sve do nedavno smatralo da su isključivo emotivni, psihič­ki problemi isključivi uzroci impotencije, danas je sve češće slučaj da su neki fizički razlozi uzrok impotencije. Neki od uzro­ka su poremećena, oslabljena cirkulacija, oštećenja živaca zbog šećerne bolesti ili zbog nekog drugog razloga (jasno, svaki slučaj dijabetesa nema uvijek za posljedi­cu impotenciju). Kao mogući uzroci dola­ze još u obzir alkoholizam (treba držati na umu da alkohol povećava želju, a uma­njuje moć), zatim neki lijekovi, itd.

     Da bi intimni život bio potpun, prvo treba voditi zdrav način života, a to znači imati pravilnu ishranu, održavati normalnu tjelesnu težinu, svakog ju­tra pojesti doručak, fizički vježbati dva do tri puta tjedno, spavati sedam do osam sati noću, ne pušiti i piti alkoholna pića u umjerenim količinama ili uopće ne piti. Drugo, onima koji nisu oženje­ni preporučljivo je ženiti se. Oženjeni ljudi žive duže.

     I, treće, kad je u pitanju spolna aktiv­nost, mora se znati da potpuno gašenje tih aktivnosti može dovesti do fizičke i psihičke tromosti, bezvoljnosti, potište- nosti i potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu uzrokovati razna obo­ljenja i skratiti život. Zajednički život, pri­vrženost i međusobna ljubav održavaju i fizičku želju.

Ako već vi idete u penziju, nema po­trebe da u penziju šaljete i svoj spolni ži­vot, jer na njega imate pravo.

dr. Ivo Belan