UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Š a m a r a n j e    u m i r o v l j e n i k a

 

     Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.

 

     Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

      Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu.

 Ministarstvo financija je reklo NE

      Već prva radna točka je bila razočaravajuća. Naime, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i HZMO-a o mogućnosti ukidanja dodat­nog doprinosa za zdravstveno osigura­nje očitovali su se negativno. Dodatni zdravstveni doprinos relikt je nameta iz kriznog recesijskog razdoblja 2009. go­dine, a svi su takvi nameti ukinuti osim ovoga. Odgovor koji su dobili glasi: „Mi­nistarstvo zdravstva za sada nije u mo­gućnosti prihvatiti navedeni prijedlog te moli za razumijevanje radi opsega usluga zdravstvene zaštite koje se svi­ma pružaju, pogotovo jer bi to iznosilo dodatni teret od 450 milijuna kuna." Razočarani umirovljenici, pogotovo sto­ga što podaci nisu točni, jer bi poveća­nje iznosilo samo 73 milijuna godišnje, zatražili su da ministar Pavić zatraži od ministra zdravstva Kujundžića da primi delegaciju umirovljeničke strane u Naci­onalnom vijeću, što je ovaj i učinio.

      Milan Tomičić je istaknuo kako je ovo najčudnije objašnjenje vezano za dodatni zdravstveni doprinos, koje je kao član Vijeća saslušao u šest godina od kad je uveden doprinos. Ante Ga­vranović je naveo da je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje do­bio podatke za 2017. godinu o dodat­nom zdravstvenom doprinosu od 3% te da navedeni doprinos plaća ukupno 32.953 korisnika mirovine, od toga je 2.577 novih korisnika mirovine koji, na­kon usklađenja, imaju mirovinu veću od prosječne plaće, a zbog usklađenja mirovine plaćaju dodatni zdravstveni doprinos od 3% te stoga nemaju veću mirovinu, što je nova nepravda. U prvih 10 mjeseci iznos za doprinose je 61,7 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos na godišnjoj razini je 75 milijuna. Zaključio je kako se ne prihvaća obrazloženje da se rješenje za ukidanje dodatnog zdrav­stvenog doprinosa od 3% nije moglo pronaći. Gavranović je naveo i kako su se za Royal odmah našla sredstva, a za umirovljenike koji plaćaju dodatni zdravstveni doprinos ne, što je nepri­hvatljivo. Mato Obradović je istaknuo kako se već 10 godina vode rasprave samo o dodatnom zdravstvenom dopri­nosu, predlaže se i donose zaključci na sjednicama Nacionalnog vijeća, a ništa se ne rješava, već se odugovlači s rje­šenjem problema te je postavio pitanje same svrhe Nacionalnog vijeća.

     Predstavnik Ministarstva financija Niko Raić je otvoreno rekao kako je pri­jedlog za ukidanje dodatnog zdravstve­nog doprinosa od 3% bio u raspravi i odbijen je od strane ekspertne skupine koja je radila poreznu reformu, te da nije u planu za ukidanje u 2018. godini.

 Vlada brine o siromašnim „Royalovcima"

      Matica i Sindikat umirovljenika zatra­žili su da se obrazloži zašto je, bez da je bio na dnevnom redu Nacionalnog vije­ća, po hitnom postupku usvojen„Hreljin" Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina (Narodne novine, broj 130/17), čime je sav teret bivših i budućih dugo­vanja privatnog poduzetnika i vlasnika „Royal Osiguranja" Ive Bulaša prebačen na teret radničkog mirovinskog prora­čuna, bez da je prethodno ustanovljeno gdje je nestao novac te utvrdila društve­na odgovornost krivca. Primjena počinje 1.3.2018. retroaktivnom isplatom doku­pljenih mirovina, i nadalje do 31. prosin­ca 2020. korisnicima mirovine ili nasljed­nicima. HZMO preuzima dokumentaciju od tvrtke Royal-Međugeneracijska soli­darnost te će na temelju iste, kao i evi­dencije porezne uprave i poslodavaca s kojima su sklopljeni ugovori o dokupu mirovine, obračunati iznos dokupljene mirovine i isplatiti zaostatke. Radi se o iznosu od 18 milijuna kuna na godišnjoj razini i 50 milijuna zaostalih isplata.

Jasna A. Petrović naglasila je kako je napravljen opasan presedan, jer se radi o privatnom mirovinskom fondu koji je izgubio novce, te upitala tko može ga­rantirati da se neće i dalje pokrivati gu­bici privatnih tvrtki iz sektora osiguranja financija. Ujedno je zapitala je li u cijeli slučaj upućen DORH.

     Melita Čičak je istaknula kako Prijed­log zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina nije bio prijedlog Vlade RH, već prijedlog Kluba nezavisnih zastu­pnika, Hrvatske stranke umirovljenika i Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te stoga nije mogao biti uključen u ra­spravu na sjednice Nacionalnog vijeća, na kojima se raspravlja vezano za pri­jedloge Vlade. Prijedlog je upućen Vladi, koja je prepoznala problem neisplate dokupljenih mirovina za 3.860 korisnika od 2014. godine od strane Royala, čime im je egzistencija narušena te je Vlada smatrala da je prijedlog zakona potreb­no podržati jer se radi o populaciji iznad 74 godine starosti koja je socijalno ugro­žena. Na upit Jasne A. Petrović o iznosu prosječne mirovine korisnika Royala, dr­žavna tajnica Majda Burić je odgovorila da će se odgovor na to pitanje saznati slijedeći tjedan. Tjedan je prošao, a još ne znamo jesu li ti umirovljenici među 51 posto onih s mirovinama nižim od hrvatske linije siromaštva, ili iznad. Glav­no je, međutim, da je time - bez ikakvog skrupula - premijer Plenković kupio Hre- ljin glas za ovogodišnji proračun.

     Gavranović je, pak, zaključio kako se na primjeru tvrtke Royal pokazao karak­terističan pristup politike u Hrvatskoj, tj. kada je nešto dobro, to se privatizira, a kada je loše prebaci se na teret države te rekao da će se predstavnici umirovljeni­ka boriti protiv toga da se nečiji propusti rješavaju na teret radnika i umirovljeni­ka.

     Na kraju su izloženi Plan zakonodav­nih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2018. godinu i program uključivanja Nacionalnog vijeća u raspravu te izvje­šće nadležnih ministarstava o zakon­skim prijedlozima, koji se planiraju upu­titi u proceduru u narednom razdoblju, na što su umirovljenički predstavnici imali puno primjedbi, te su izrijekom za­tražili da ih se na sljedećoj sjednici izvi­jesti o planiranoj mirovinskoj reformi. Ante Gavranović je istaknuo kako umi­rovljenici traže da budu uključeni u di­jalog uz predstojeću pripremu reforme mirovinskoga sustava te da će se stvari oteti kontroli ne nađu li se rješenja za neke probleme umirovljenika. Petrović je najavila moguće proljetne prosvjede umirovljenika.