Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.
Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu.
Ministarstvo financija je reklo NE
Već prva radna točka je bila razočaravajuća. Naime, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i HZMO-a o mogućnosti ukidanja dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje očitovali su se negativno. Dodatni zdravstveni doprinos relikt je nameta iz kriznog recesijskog razdoblja 2009. godine, a svi su takvi nameti ukinuti osim ovoga. Odgovor koji su dobili glasi: „Ministarstvo zdravstva za sada nije u mogućnosti prihvatiti navedeni prijedlog te moli za razumijevanje radi opsega usluga zdravstvene zaštite koje se svima pružaju, pogotovo jer bi to iznosilo dodatni teret od 450 milijuna kuna.” Razočarani umirovljenici, pogotovo stoga što podaci nisu točni, jer bi povećanje iznosilo samo 73 milijuna godišnje, zatražili su da ministar Pavić zatraži od ministra zdravstva Kujundžića da primi delegaciju umirovljeničke strane u Nacionalnom vijeću, što je ovaj i učinio.
Milan Tomičić je istaknuo kako je ovo najčudnije objašnjenje vezano za dodatni zdravstveni doprinos, koje je kao član Vijeća saslušao u šest godina od kad je uveden doprinos. Ante Gavranović je naveo da je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobio podatke za 2017. godinu o dodatnom zdravstvenom doprinosu od 3% te da navedeni doprinos plaća ukupno 32.953 korisnika mirovine, od toga je 2.577 novih korisnika mirovine koji, nakon usklađenja, imaju mirovinu veću od prosječne plaće, a zbog usklađenja mirovine plaćaju dodatni zdravstveni doprinos od 3% te stoga nemaju veću mirovinu, što je nova nepravda. U prvih 10 mjeseci iznos za doprinose je 61,7 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos na godišnjoj razini je 75 milijuna. Zaključio je kako se ne prihvaća obrazloženje da se rješenje za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3% nije moglo pronaći. Gavranović je naveo i kako su se za Royal odmah našla sredstva, a za umirovljenike koji plaćaju dodatni zdravstveni doprinos ne, što je neprihvatljivo. Mato Obradović je istaknuo kako se već 10 godina vode rasprave samo o dodatnom zdravstvenom doprinosu, predlaže se i donose zaključci na sjednicama Nacionalnog vijeća, a ništa se ne rješava, već se odugovlači s rješenjem problema te je postavio pitanje same svrhe Nacionalnog vijeća.
Predstavnik Ministarstva financija Niko Raić je otvoreno rekao kako je prijedlog za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3% bio u raspravi i odbijen je od strane ekspertne skupine koja je radila poreznu reformu, te da nije u planu za ukidanje u 2018. godini.
Vlada brine o siromašnim „Royalovcima”
Matica i Sindikat umirovljenika zatražili su da se obrazloži zašto je, bez da je bio na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, po hitnom postupku usvojen„Hreljin” Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina (Narodne novine, broj 130/17), čime je sav teret bivših i budućih dugovanja privatnog poduzetnika i vlasnika „Royal Osiguranja” Ive Bulaša prebačen na teret radničkog mirovinskog proračuna, bez da je prethodno ustanovljeno gdje je nestao novac te utvrdila društvena odgovornost krivca. Primjena počinje 1.3.2018. retroaktivnom isplatom dokupljenih mirovina, i nadalje do 31. prosinca 2020. korisnicima mirovine ili nasljednicima. HZMO preuzima dokumentaciju od tvrtke Royal-Međugeneracijska solidarnost te će na temelju iste, kao i evidencije porezne uprave i poslodavaca s kojima su sklopljeni ugovori o dokupu mirovine, obračunati iznos dokupljene mirovine i isplatiti zaostatke. Radi se o iznosu od 18 milijuna kuna na godišnjoj razini i 50 milijuna zaostalih isplata.
Jasna A. Petrović naglasila je kako je napravljen opasan presedan, jer se radi o privatnom mirovinskom fondu koji je izgubio novce, te upitala tko može garantirati da se neće i dalje pokrivati gubici privatnih tvrtki iz sektora osiguranja financija. Ujedno je zapitala je li u cijeli slučaj upućen DORH.
Melita Čičak je istaknula kako Prijedlog zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina nije bio prijedlog Vlade RH, već prijedlog Kluba nezavisnih zastupnika, Hrvatske stranke umirovljenika i Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te stoga nije mogao biti uključen u raspravu na sjednice Nacionalnog vijeća, na kojima se raspravlja vezano za prijedloge Vlade. Prijedlog je upućen Vladi, koja je prepoznala problem neisplate dokupljenih mirovina za 3.860 korisnika od 2014. godine od strane Royala, čime im je egzistencija narušena te je Vlada smatrala da je prijedlog zakona potrebno podržati jer se radi o populaciji iznad 74 godine starosti koja je socijalno ugrožena. Na upit Jasne A. Petrović o iznosu prosječne mirovine korisnika Royala, državna tajnica Majda Burić je odgovorila da će se odgovor na to pitanje saznati slijedeći tjedan. Tjedan je prošao, a još ne znamo jesu li ti umirovljenici među 51 posto onih s mirovinama nižim od hrvatske linije siromaštva, ili iznad. Glavno je, međutim, da je time – bez ikakvog skrupula – premijer Plenković kupio Hre- ljin glas za ovogodišnji proračun.
Gavranović je, pak, zaključio kako se na primjeru tvrtke Royal pokazao karakterističan pristup politike u Hrvatskoj, tj. kada je nešto dobro, to se privatizira, a kada je loše prebaci se na teret države te rekao da će se predstavnici umirovljenika boriti protiv toga da se nečiji propusti rješavaju na teret radnika i umirovljenika.
Na kraju su izloženi Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2018. godinu i program uključivanja Nacionalnog vijeća u raspravu te izvješće nadležnih ministarstava o zakonskim prijedlozima, koji se planiraju uputiti u proceduru u narednom razdoblju, na što su umirovljenički predstavnici imali puno primjedbi, te su izrijekom zatražili da ih se na sljedećoj sjednici izvijesti o planiranoj mirovinskoj reformi. Ante Gavranović je istaknuo kako umirovljenici traže da budu uključeni u dijalog uz predstojeću pripremu reforme mirovinskoga sustava te da će se stvari oteti kontroli ne nađu li se rješenja za neke probleme umirovljenika. Petrović je najavila moguće proljetne prosvjede umirovljenika.