UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KAKO SMO SLAVILI NOVU GODINU

 

Brojne podružnice SUH-a organizirale su zajedničke dočeke Nove godine, a u ovom broju predstavljamo dvije koje su ove godine zaružile do jutra: zagrebačko Podsljeme i SUH Đakovo.

 

PODSLJEME

     U veselom i brojnom društvu Podsljemaši su u Društve­nom domu na Bidrovečkoj cesti ispratili staru i dočekali Novu 2018. Kao što i priliči, plesalo se, pjevalo karaoke, šalilo i veselilo sve do šest ujutro, uz Renata Šimunkovića na klavijaturama.„Mnogo smijeha, veselih uzvika i juškanja izma­mili su pjevači amateri, a karaoke su izazvale najviše smijeha", kaže predsjednik podružnice Ivan Ročić.

ĐAKOVO

     Kod Baloga je fešta uz glazbu i bogatu tombolu započela u 19 sati, uz puno ića i pića, sve za 80 kn, a feštalo je više od 150 članova. Novu 2018 godinu slavili su do jutra. „Bili ste kao i uvijek - pravi, veseli i druželjubivi", poručio je na Facebo- ok stranici predsjednik podružnice Željko Kovač.

VRGORAC

Proslavili 20. rođendan

     Podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske je u subotu 16. prosinca svečano obilježila 20 godina svo­ga kontinuiranog rada. Na prigodnom domjenku okupilo se tridesetak članova SUH-a Vrgorac predvođenih predsjed­nikom Mirom Jovićem. Njima u goste stigli su gradonačelnik Ante Pranić, direktorica Turističke zajednice Željka Opačak, izaslanik predsjednice SUH-a i predsjednik splitsko-dalmatinskog SUH-a Ivan Bakica Đildo te izaslanici lokalnih organizacija, Tonći Barada iz Trogira, Matilda Frankić iz Žrnovnice i Danica Tomić iz Splita.

     Ovom prigodom dodijeljena su i prigodna priznanja. Povelju suradnje je dobio Grad Vrgorac, zahvalnicu gra­donačelnik Pranić, a spomenice članovi organizacije Petar Grbavac, Janja Tančica, Anka Vujčić, Emilija Andrijanić, Zora Marinović, Slavka Mihaljević, Rujko Jokić i Miro Jović.

     Obraćajući se prisutnima, predsjed­nik SUH-a Vrgorac Miro Jović podsjetio je da je organizacija osnovana 3. pro­sinca 1997. godine i da je na osnivačkoj skupštini bilo 65 umi­rovljenika. Udruga prvih godinu i pol dana nije imala svoje prostorije, ali danas se može pohvaliti uredom, čajnom ku­hinjom, radionicom za izradu suvenira vrgoračkog kraja i salom za sastanke i druženje. Opremljeni su računalom i intervatnim donatorima i Gradu Vrgorcu koji ih je pomagao cijelo vrijeme. Od svojih skromnih članarina i donacija pomažu svoje teško bolesne članove, organiziraju mjerenje krvnog tlaka i šećera kao i ispitivanje sluha.

     Bivša predsjednica i blagajnica SUH-a Vrgorac Anka Vujčić podsjetila je okupljene da su članovi organizacije dosad obišli više od 60 hrvatskih grado­va i sudjelovali na sportskim susretima SUH-a Splitsko-dalmatinske županije. Istovremeno, sudjelovali su i na brojnim društvenim događajima svoga grada, poput Bikijade, Dana jagoda, božićnih sajmova i drugih događanja.

     „Uvijek smo bili mala, ali složna eki­pa koja je kvalitetno odradila sve zada­ne aktivnosti. Uvjerena sam da ćemo to činiti u i narednom razdoblju pa kori­stim priliku pozvati i ostale umirovljeni­ke na području vrgorskog kraja da nam se pridruže jer ćemo zajedno biti jači", rekla je Vujčić.

     Izaslanik predsjednice SUH-a Ivan Bakica Đildo čestitao je 20. rođendan SUH-u Vrgorac i naglasio da se radi o jednom od tri najaktivnije organizacije u županiji. Podsjetio je da su sudjelova­li na nebrojenim aktivnostima i poželio članovima puno zdravlja i novih proje­kata u budućnosti. U sličnom tonu go­vorili su i ostali gosti.

Branko Radonić