UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

VRATA OTVORENA SVIMA

Srce na dlanu

Pet zagrebačkih podružnica SUH-a sudjelo­valo je u projektu „25 godina borbe za prava starijih osoba"

     Predbožićno vrijeme bilo je idealan trenutak da zagre­bačke podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske otvore svoja vrata i svima zainteresiranima prikažu svoj rad i djelovanje te da prihvate nove članove. Naravno, to je bila i odlična prilika da se dosadašnji članovi, u ugod­nim razgovorima, podsjete aktivnosti u minuloj godini te isplaniraju nove programe. Tako je pet podružnica SUH-a, u razdoblju od 18. do 22. prosinca 2017. otvorilo svoja vrata i predstavilo se u punom svjetlu.

     U sklopu projekta„25 godina borbe za prava starijih oso­ba", koji je podupro Grad Zagreb, 18. prosinca prva je svoja vrata otvorila podružnica Granešinski Novaki, u kojoj su, uz glazbu KUD-a Ruža Prigorja, prikazane i tradicionalne na­rodne nošnje. Osim zabave, trebalo se pobrinuti i za zdrav­lje, pa je tako medicinska sestra iz Doma zdravlja Zagreb - Istok mjerila tlak i razinu šećera u krvi, a predstavnik tvrtke dobavljača slušnih aparata je provjeravao sluh.

     Članovi podružnice Donja Dubrava su 19. prosinca otvorili svoja vrata izložbama kreativnih radova svojih čla­nova te starih vjenčanih fotografija, kojima su pokazali da su i oni jednom bili mladi. U zdravstvenom kutku provjera­vao se sluh. U edukativnom prikazu rada i aktivnosti novim članovima su željeli prikazati niz pogodnosti koje mogu koristiti, zatim programe slobodnih aktivnosti, uz priložene pristupnice za učlanjivanje.

     Svoju kreativnost su 20. prosinca izložbom radova po­kazali i SUH-ovci iz podružnice Podsljeme, a fotografijama su potkrijepili svoje dosadašnje aktivnosti. Uz umjetničko-edukativni dio, koji se sastojao od izložbe radova člano­va i prezentacije rada udruge, Dan otvorenih vrata u toj je podružnici bio ispunjen i sportskim događanjima i društve­nim igrama.

     U suradnji s članovima Matice umirovljenika Hrvatske, SUH-ovci s Pešćenice su 21. prosinca pripremili zajedničku izložbu kreativnih radova, a predstavili su i svoju dramsku sekciju. Uz to je, u suradnji s Crvenim križem, obavljen i pot­puni sistematski pregled za umirovljenike, koji se sastojao od mjerenja visine, težine, obujma, tlaka i šećera, oksimetrije i spirometrije.

     Posljednja podružnica koja je otvorila svoja vrata jest ona iz Studentskog grada, koja je 22. prosinca otvori­la svoja vrata i predstavila se šarolikim programom koji je uključivao izložbu kreativnih radova, projekciju kratkog filma i fotografija o djelovanju podružnice, uz koju je odr­žano i predavanje o pravima starijih osoba. Sportski dio je sadržavao turnire u belotu, šahu, pikadu i stolnom tenisu. Sudionike su plesom uveseljavali članovi nekoliko plesnih skupina, a nije nedostajalo ni pjesme, s obzirom na to da su nastupila dva zbora. Umirovljenici su mogli još sudjelovati i na radionicama quillinga (tehnike slikanja obojenim papir­natim trakicama), informatičke pismenosti i kulinarstva, na kojoj su se pekli rapska torta, medenjaci, slani prutići i kola­či. Za kraj je održana i prigodna božićna priredba. Otvorena vrata za otvorena srca!

Milan Dalmacija