UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

VRATA OTVORENA SVIMA

Srce na dlanu

Pet zagrebačkih podružnica SUH-a sudjelo­valo je u projektu „25 godina borbe za prava starijih osoba"

     Predbožićno vrijeme bilo je idealan trenutak da zagre­bačke podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske otvore svoja vrata i svima zainteresiranima prikažu svoj rad i djelovanje te da prihvate nove članove. Naravno, to je bila i odlična prilika da se dosadašnji članovi, u ugod­nim razgovorima, podsjete aktivnosti u minuloj godini te isplaniraju nove programe. Tako je pet podružnica SUH-a, u razdoblju od 18. do 22. prosinca 2017. otvorilo svoja vrata i predstavilo se u punom svjetlu.

     U sklopu projekta„25 godina borbe za prava starijih oso­ba", koji je podupro Grad Zagreb, 18. prosinca prva je svoja vrata otvorila podružnica Granešinski Novaki, u kojoj su, uz glazbu KUD-a Ruža Prigorja, prikazane i tradicionalne na­rodne nošnje. Osim zabave, trebalo se pobrinuti i za zdrav­lje, pa je tako medicinska sestra iz Doma zdravlja Zagreb - Istok mjerila tlak i razinu šećera u krvi, a predstavnik tvrtke dobavljača slušnih aparata je provjeravao sluh.

     Članovi podružnice Donja Dubrava su 19. prosinca otvorili svoja vrata izložbama kreativnih radova svojih čla­nova te starih vjenčanih fotografija, kojima su pokazali da su i oni jednom bili mladi. U zdravstvenom kutku provjera­vao se sluh. U edukativnom prikazu rada i aktivnosti novim članovima su željeli prikazati niz pogodnosti koje mogu koristiti, zatim programe slobodnih aktivnosti, uz priložene pristupnice za učlanjivanje.

     Svoju kreativnost su 20. prosinca izložbom radova po­kazali i SUH-ovci iz podružnice Podsljeme, a fotografijama su potkrijepili svoje dosadašnje aktivnosti. Uz umjetničko-edukativni dio, koji se sastojao od izložbe radova člano­va i prezentacije rada udruge, Dan otvorenih vrata u toj je podružnici bio ispunjen i sportskim događanjima i društve­nim igrama.

     U suradnji s članovima Matice umirovljenika Hrvatske, SUH-ovci s Pešćenice su 21. prosinca pripremili zajedničku izložbu kreativnih radova, a predstavili su i svoju dramsku sekciju. Uz to je, u suradnji s Crvenim križem, obavljen i pot­puni sistematski pregled za umirovljenike, koji se sastojao od mjerenja visine, težine, obujma, tlaka i šećera, oksimetrije i spirometrije.

     Posljednja podružnica koja je otvorila svoja vrata jest ona iz Studentskog grada, koja je 22. prosinca otvori­la svoja vrata i predstavila se šarolikim programom koji je uključivao izložbu kreativnih radova, projekciju kratkog filma i fotografija o djelovanju podružnice, uz koju je odr­žano i predavanje o pravima starijih osoba. Sportski dio je sadržavao turnire u belotu, šahu, pikadu i stolnom tenisu. Sudionike su plesom uveseljavali članovi nekoliko plesnih skupina, a nije nedostajalo ni pjesme, s obzirom na to da su nastupila dva zbora. Umirovljenici su mogli još sudjelovati i na radionicama quillinga (tehnike slikanja obojenim papir­natim trakicama), informatičke pismenosti i kulinarstva, na kojoj su se pekli rapska torta, medenjaci, slani prutići i kola­či. Za kraj je održana i prigodna božićna priredba. Otvorena vrata za otvorena srca!

Milan Dalmacija