UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

TRIBINA „GRAD ZAGREB ZA SVOJE SENIORE"

Što Zagreb nudi osobama treće dobi?

 

     U okviru programa obilježavanja 25. obljetnice Sindikata umi­rovljenika Hrvatske 14. prosinca održana je edukativna tribina pod na­slovom „Grad Zagreb za svoje seniore" za šezdesetak predsjednika i aktivista zagrebačkih podružnica. Uvodno je o programu aktivnosti, koje Grad Zagreb organizira za svoje starije građane kako bi im poboljšao kvalitetu života u starosti održala diplomirana socijalna radnica Antonija Bobić-Lazić iz Grad­skog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

     Detaljno, reklo bi se čak i nadahnu­to, govorila je o izvaninstitucionalnim aktivnostima (razni oblici tjelesnog vježbanja, igranja šaha, kartanje, radi­onice ručnih radova, likovne radionice, zborno pjevanje i druge aktivnosti) u lokalnoj zajednici koje organizira Grad u gerontološkim centrima. Takvi cen­tri najčešće nalaze u prostorijama do­mova za starije ili dnevnim boravcima u lokalnoj zajednici, kao oblik skrbi i socijalne uključenosti s ciljem organi­ziranog korištenja slobodnog vremena umirovljenika i starijih osoba, kako bi se umanjio osjećaj osamljenosti i druš­tvene izoliranosti. Posebno se osvrnu­la na dnevne boravke u domovima za neke kategorije oboljelih, primjerice, dementnih osoba. Naglasila je također i mogućnost korištenja usluga pranja rublja, čišćenja stambenih prostora te pomoć pri njezi bolesnika u kući. Isto tako starije osobe mogu dolaziti u dom na ručak uz minimalnu cijenu ili im isti može biti dostavljen kući.

     Govorila je o organiziranom smje­štaju starijih osoba u domove, o pri­javljivanju, potrebnoj dokumentaciji, o kategorijama bolesnih starijih osoba za koje postoje specijalizirani odjeli za nepokretne ili osobe s Alzheimerovom demencijom. Posebni oblici pomoći razvijaju se u programu Zaklade „Za­jednički put", a cilj je svih tih vidova pomoći da starije osobe što duže saču­vaju svoje fizičko i psihičko zdravlja te samostalnost.

     Cijeli niz materijalnih pomoći i sub­vencija obuhvaća gotovo sve umirov­ljenike i starije grada Zagreba, a to je, na prvom mjestu, besplatni prijevoz za sve s mirovinama nižima od 3.500 kuna odnosno subvencionirano plaća­nje gradskog javnog prijevoza za one s višim mirovinama; tu je i novčana pomoć osobama s mirovinama nižim od 1.500 kuna, kao i brojni drugi oblici podrške - poput božićnice.

Savjetovanja starijih osoba organi­zirana su u sklopu Zaklade „Zajednički put", a posebno za palijativne pacijen­te i njihove obitelji kroz program „Palli- um" u Domu za starije osobe „Sveti Josip".

     Nakon održanog predavanja uslije­dila je vrlo sadržajna rasprava o potre­bama i pravima umirovljenika i starijih osoba, o njihovom korištenju, ali i o tome da nekih usluga nema dovoljno za sve potrebite. Tu je naglašeno da se još uvijek na smještaj u domove čeka predugo, kako još uvijek nema doma za smještaj starijih osoba u terminalnoj fazi života i da bi trebalo svakako inici­rati izgradnju hospicija ili barem orga­nizirati bolju pomoć obiteljima s umi­rućim bolesnikom, kao i sa starijim teže dementnim osobama. U radu tribine aktivno je sudjelovalo više predstavni­ka Centara za socijalnu skrb Zagreba.

Biserka Budigam

 

UJEDINJENI NARODI O SIROMAŠTVU STARIJIH

Svaka šesta starija osoba je žrtva nasilja

     „Dostojanstvo i ljudska prava ne smiju se gubiti tije­kom starenja", poruka je uN-ove Radne skupine za sta­rije, koja je u New Yorku raspravljala o nasilju, zlostav­ljanju i zanemarivanju starijih te dobnoj diskriminaciji.

     Dokazano je da upravo siromaštvo otvara put ra­znim zlostavljanjima starijih osoba i oduzimanju do­stojanstva najranjivijim skupinama. Predstavljeni su i rezultati istraživanja provedenog u 28 zemalja. Istra­živanje je pokazalo da je svaka šesta starija osoba bila žrtva nekog oblika nasilja, ali je tek svaka peta žrtva to i prijavila.

     „Razlozi zbog kojih nasilje, posebice obiteljsko, ostaje neprijavljeno su brojni i kompleksni, ali znamo da se mnogi srame to učiniti, boje se osvete ili se jed­nostavno osjećaju bespomoćnima", objasnila je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Lora Vidović. Istaknula je kako je potrebno uložiti snažnije napore u zaštiti ove često marginalizirane skupine, a tome bi mogla pridonijeti Konvencija o ljudskim pravima stari­jih osoba za koju se ova organizacija zauzima.

 

 

 

     Govorila je o organiziranom smje­štaju starijih osoba u domove, o pri­javljivanju, potrebnoj dokumentaciji, o kategorijama bolesnih starijih osoba za koje postoje specijalizirani odjeli za nepokretne ili osobe s Alzheimerovom demencijom. Posebni oblici pomoći razvijaju se u programu Zaklade „Za­jednički put", a cilj je svih tih vidova pomoći da starije osobe što duže saču­vaju svoje fizičko i psihičko zdravlja te samostalnost.

     Cijeli niz materijalnih pomoći i sub­vencija obuhvaća gotovo sve umirov­ljenike i starije grada Zagreba, a to je, na prvom mjestu, besplatni prijevoz za sve s mirovinama nižima od 3.500 kuna odnosno subvencionirano plaća­nje gradskog javnog prijevoza za one s višim mirovinama; tu je i novčana pomoć osobama s mirovinama nižim od 1.500 kuna, kao i brojni drugi oblici podrške - poput božićnice.

Savjetovanja starijih osoba organi­zirana su u sklopu Zaklade „Zajednički put", a posebno za palijativne pacijen­te i njihove obitelji kroz program „Palli- um" u Domu za starije osobe „Sveti Josip".

     Nakon održanog predavanja uslije­dila je vrlo sadržajna rasprava o potre­bama i pravima umirovljenika i starijih osoba, o njihovom korištenju, ali i o tome da nekih usluga nema dovoljno za sve potrebite. Tu je naglašeno da se još uvijek na smještaj u domove čeka predugo, kako još uvijek nema doma za smještaj starijih osoba u terminalnoj fazi života i da bi trebalo svakako inici­rati izgradnju hospicija ili barem orga­nizirati bolju pomoć obiteljima s umi­rućim bolesnikom, kao i sa starijim teže dementnim osobama. U radu tribine aktivno je sudjelovalo više predstavni­ka Centara za socijalnu skrb Zagreba.

Biserka Budigam

 

UJEDINJENI NARODI O SIROMAŠTVU STARIJIH

Svaka šesta starija osoba je žrtva nasilja

     „Dostojanstvo i ljudska prava ne smiju se gubiti tije­kom starenja", poruka je uN-ove Radne skupine za sta­rije, koja je u New Yorku raspravljala o nasilju, zlostav­ljanju i zanemarivanju starijih te dobnoj diskriminaciji.

     Dokazano je da upravo siromaštvo otvara put ra­znim zlostavljanjima starijih osoba i oduzimanju do­stojanstva najranjivijim skupinama. Predstavljeni su i rezultati istraživanja provedenog u 28 zemalja. Istra­živanje je pokazalo da je svaka šesta starija osoba bila žrtva nekog oblika nasilja, ali je tek svaka peta žrtva to i prijavila.

     „Razlozi zbog kojih nasilje, posebice obiteljsko, ostaje neprijavljeno su brojni i kompleksni, ali znamo da se mnogi srame to učiniti, boje se osvete ili se jed­nostavno osjećaju bespomoćnima", objasnila je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Lora Vidović. Istaknula je kako je potrebno uložiti snažnije napore u zaštiti ove često marginalizirane skupine, a tome bi mogla pridonijeti Konvencija o ljudskim pravima stari­jih osoba za koju se ova organizacija zauzima.