UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SLUČAJ „ROYAL"

Presedan: državni mirovinski fond preuzima gubitke privatne firme!

     Zadnjeg dana u studenom 79 sa­borskih zastupnika podržalo je proračun Vlade premijera Plenkovića za 2018. godinu. Podržao ga je i je­dan opozicijski zastupnik, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja. Dan kasnije, mediji objavljuju i razlog tog postupka. Kako objašnjava Hrelja, proračun je podržao jer će vla­dajući podržati njegov prijedlog, odno­sno, riješiti problem Royal osiguranja, o kojem ovisi oko 600 bivših umirov­ljenika Luke Rijeka, odnosno, ukupno njih 1.300 u cijeloj osmoj izbornoj je­dinici, objašnjava Hrelja. „Ovo je jedan od gorućih umirovljeničkih problema za čije rješenje će biti potrebno stoti­nu milijuna kuna u deset godina. Vlada će prihvatiti prijedlog zakona u kojem stoji da će oštećeni umirovljenici dobi­ti sve zaostatke koji im nisu isplaćivani od propasti fonda Royal do danas", ista­knuo je predsjednik HSU-a te dodao kako je osigurana daljnja isplata punog iznosa mirovine.

     Da bi s Vladom mogao ostvariti "projektnu suradnju" Hrelja je najavio još početkom svibnja ove godine nepo­sredno nakon što je Andrej Plenković uspio presložiti Vladu pomoću petero zastupnika HNS-a. Međutim, u to je vri­jeme govorio da će podržati neke Vla­dine projekte vezano za umirovljeničku populaciju, ali samo pod uvjetom ako HDZ prije toga skupi većinu od barem 80 zastupnika.

Hrelja je tako postao već sedmi za­stupnik koji je barem jednom podržao ili trajno podržava Vladu HDZ-a, a koji je u Sabor ušao na koalicijskoj listi zajed­no sa SDP-om.

Gdje su nestali novci Royala?

     Što, dakle, znači Hreljin glas podrške proračunu? Zauzvrat, Vlada je podrža­la njegov prijedlog Zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina što znači da će država za 3.840 umirovljenika koji su većinom radili u državnim firmama i otišli u prijevremenu mirovinu u prosje­ku isplaćivati oko 400 kuna na mjesec. Podsjetimo, do 2014. ta im je sredstva isplaćivalo privatno poduzeće Royal, no ono je propalo.

     Da se „Hreljin zakon" koji su službe­no predložili Klub nezavisnih zastupni­ka i HSU-a te Klub Mosta, donese po hit­nom postupku usprotivili su se saborski zastupnici SDP-a. „Nitko se ne protivi tome da se pomogne umirovljenicima, no otvoreno je pitanje zašto je Royal osiguranje propalo", rekao je Mirando Mrsić. „Ne bi se trebalo dovesti u situa­ciju da se na teret poreznih obveznika saniraju dubioze privatnog trgovačkog društva bez da se znaju uzroci njegovih gubitaka", kazao je.

     Ideja Royala i njegovog vlasnika Ive Bulaša, bila je hvale vrijedan inovativni projekt u koji je uspio uvjeriti brojne državne tvrtke da visoke otpremnine za radnike kojih se žele riješiti, a nisu ostvarili uvjete za tzv. punu starosnu mirovinu, uplate njima i pošalju ih u prijevremenu, a „Royal - međugeneracijska solidarnost", će takvim umirovlje­nicima doživotno isplaćivati od 200 do 1000 kuna dodatka mjesečno. Royal se, dakle, bavio dokupom mirovine, odno­sno doživotnom otpremninom. Tako su se brojne tvrtke oslobodile viška radni­ka i poreza na otpremnine, te je u prije­vremenu mirovinu od 1990. tako otišlo oko 3860 osoba iz oko 250 poduzeća. Većinom iz državnih, a najviše ih je bilo iz Luke Rijeka - gotovo 600.

     To što je tu ulogu sada preuzela država, Hrelji nije ništa sporno: „To je u redu pošto je država taj institut podr­žala, dala mu poseban porezni status, ugradila u kolektivne ugovore nekih državnih tvrtki i promovirala do 2006. godine. Nama je cilj da ti ljudi dobiju ono što su potpisali", kaže Hrelja. Tako od ožujka ove godine Vlada za ta sred­stva izdvaja 13 do 15 milijuna kuna na račune oštećenih umirovljenika. Isti status, naravno, neće doživjeti preo­stali prijevremeni umirovljenici, već će im se i dalje oduzimati njihova penalizacija.

Sutra neki drugi mirovinski fond?

     Dodajmo tome kako je Hrelja ovaj zakon predlagao već godinama te, iako su bili u koaliciji, odbila ga je Milanovićeva vlada. Tadašnji ministar Mrsić od­bijanje takvog prijedloga objasnio je ri­ječima kako se država ne smije miješati u poslovanje privatnog poduzeća. Pre­ma mišljenju umirovljeničkih udruga, Matice i Sindikata umirovljenika, takvo je stajalište posve ispravno, jer je ova­ko Hrelja napravio štetu mirovinskom fondu od oko 200-300 milijuna kuna, a sutra bi to mogao biti i neki obvezni mirovinski fond koji će propasti ili neki drugi „hrvatski inovativni proizvod" ko­jim bi se u državni fond„udomilo" nekih novih četiri tisuće štediša iz privatnog bankrotiranog mirovinskog fonda. Ta­kvi presedani su suludi, pogotovo što se ne zna gdje je završio Royalov novac i koje posljedice snosi Bulaš za svoje pro­mašene investicije.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama se zalagao da se problem prevarenih radnika od strane privatne tvrtke riješi tako da se potrebna kom­penzacija osigura iz troškova posebne namjene, ali ne da se zbog kupovine jednog zastupničkog glasa stvori te­ret od više stotina milijuna kuna, sani­ra privatne gubitke i k tome posredno neravnopravno tretira sve druge prije­vremeno umirovljene radnike. Hrelja je profitirao, pa ako i nije kapnulo nešto sa strane, kupio je 4.000 obiteljskih glaso­va bivših Royalovih klijenata. Posljedice takve trgovine plaćamo svi mi.

Ivana Dragija