UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UOČI NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Matica i Sindikat postigli suglasnost o prioritetima

     Dvije umirovljeničke udruge, Sindi­kat i Matica, koje zastupaju boje hrvatskih umirovljenika za prego­varačkim stolom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 10. siječnja su, na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranovića, održale međusobne konzultacije glede utvrđenja prioriteta za unapređiva­nje položaja starijih osoba.

     Već u svom pozivu za 4. sjednicu Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe,   Ministarstvo je preskočilo na pret­hodne dvije sjednice ponavljane priorite­te, no brzim konzultacijama umirovljenič­kih predstavnika predložen je promijenje­ni dnevni red. Uspjelo se postići da se na sjednici podnese obrazloženje „pogodbe"   Vlade i saborskog zastupnika Silvana Hre- lje, kojim je po hitnom postupku usvojen    Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, bez da se prethodno našao na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, iako je obveza Vlade konzultirati se s tim savje­todavnim tijelom. Matica i Sindikat su sta­jališta kako taj zakon nije trebalo donijeti uopće, niti na taj način preuzimati u javni mirovinski fond dugoročne dugove koje je stvorila privatna firma.

     Međutim, gospoda iz Ministarstva od­bila su uvrstiti kao prvu i najbitniju točku u hitnu raspravu o novom modelu uskla­đivanja mirovina, kojim bi se osiguralo da one u stopostotnom iznosu prate rast povoljnijeg indeksa. Bio je to dovoljan okidač da će predsjednik Nacionalnog vi­jeća Gavranović zatražiti hitan prijem kod premijera, te da su se hitno sastali čelnici umirovljeničkih udruga i njihovi predstav­nici u Nacionalnom vijeću.

     Nije više uopće sporno da je na prvom mjestu prioriteta umirovljeničkih udruga promjena formule usklađivanja mirovina, kako bi se zaustavilo njihovo zaostajanje za plaćama i realni pad, koji je već trećinu umirovljenika odveo u siromaštvo.

Na drugom mjestu je zahtjev za balan­siranjem mirovina stečenih do 31.12.1998. godine, s onima ostvarenima nakon tog datuma, jer je došlo do razlike, koja je una­toč dodatku od 4-27 posto, i dalje ostala na oko 20 posto. Treće i vrlo principijelno je pitanje konačnog ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto, što je jedini preostatak svojedobnih kri­znih poreza. On još uvijek direktno kači 32 000 umirovljenika i iznosi oko 75 mi­lijuna kuna, za što se traži da se ukine ili pokriva u cijelosti iz državnog proračuna.

     Razumljivo, potrebne su i korekcije najniže mirovine ili uvođenje minimalne mirovine, kako bi se postavile brane protiv daljnjeg siromašenja umirovljenika.

Udruženim snagama Matica i Sindikat će morati uvjeriti premijera i resornog mi­nistra kako se postojeći odnos spram umi­rovljenika ne može prihvatiti.

Odlučeno je zatražiti od Ministarstva da Nacionalnom vijeću hitno predstavi sve planirane reformske zahvate, kako bi se umirovljeničke udruge i službeno mo­gle očitovati.

Petrović - zamjenica predsjednice Upravnog vijeća HZMO

     Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a je 19. prosinca u predblagdanskom ozračju izabrana nova predsjednica Upravnog vijeća HZMO-a, Melita Čičak, pomoćnica ministra Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dok je dotadašnji predsjednik Marinko Papuga razriješen dužnosti. Za zamjenicu predsjednice UV HZMO-a izabrana je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

     Na sjednici je usvojen i novi Poslovnik o radu Upravnog vijeća HZMO-a, koji je pri­hvaćen većinom glasova, iako predstavnice sindikata nisu glasale za taj prijedlog jer se njime, među inim, propisuje kako članovi ne smiju materijale za sjednice proslje­đivati drugim osobama, što je besmislena i nemoguća odredba s obzirom da pred­stavnici poslodavačkih, sindikalnih i umirovljeničkih organizacija moraju zastupati stajališta tijela svojih udruga, a to im je ovim Poslovnikom onemogućeno.