UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UOČI NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Matica i Sindikat postigli suglasnost o prioritetima

     Dvije umirovljeničke udruge, Sindi­kat i Matica, koje zastupaju boje hrvatskih umirovljenika za prego­varačkim stolom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 10. siječnja su, na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranovića, održale međusobne konzultacije glede utvrđenja prioriteta za unapređiva­nje položaja starijih osoba.

     Već u svom pozivu za 4. sjednicu Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe,   Ministarstvo je preskočilo na pret­hodne dvije sjednice ponavljane priorite­te, no brzim konzultacijama umirovljenič­kih predstavnika predložen je promijenje­ni dnevni red. Uspjelo se postići da se na sjednici podnese obrazloženje „pogodbe"   Vlade i saborskog zastupnika Silvana Hre- lje, kojim je po hitnom postupku usvojen    Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, bez da se prethodno našao na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, iako je obveza Vlade konzultirati se s tim savje­todavnim tijelom. Matica i Sindikat su sta­jališta kako taj zakon nije trebalo donijeti uopće, niti na taj način preuzimati u javni mirovinski fond dugoročne dugove koje je stvorila privatna firma.

     Međutim, gospoda iz Ministarstva od­bila su uvrstiti kao prvu i najbitniju točku u hitnu raspravu o novom modelu uskla­đivanja mirovina, kojim bi se osiguralo da one u stopostotnom iznosu prate rast povoljnijeg indeksa. Bio je to dovoljan okidač da će predsjednik Nacionalnog vi­jeća Gavranović zatražiti hitan prijem kod premijera, te da su se hitno sastali čelnici umirovljeničkih udruga i njihovi predstav­nici u Nacionalnom vijeću.

     Nije više uopće sporno da je na prvom mjestu prioriteta umirovljeničkih udruga promjena formule usklađivanja mirovina, kako bi se zaustavilo njihovo zaostajanje za plaćama i realni pad, koji je već trećinu umirovljenika odveo u siromaštvo.

Na drugom mjestu je zahtjev za balan­siranjem mirovina stečenih do 31.12.1998. godine, s onima ostvarenima nakon tog datuma, jer je došlo do razlike, koja je una­toč dodatku od 4-27 posto, i dalje ostala na oko 20 posto. Treće i vrlo principijelno je pitanje konačnog ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto, što je jedini preostatak svojedobnih kri­znih poreza. On još uvijek direktno kači 32 000 umirovljenika i iznosi oko 75 mi­lijuna kuna, za što se traži da se ukine ili pokriva u cijelosti iz državnog proračuna.

     Razumljivo, potrebne su i korekcije najniže mirovine ili uvođenje minimalne mirovine, kako bi se postavile brane protiv daljnjeg siromašenja umirovljenika.

Udruženim snagama Matica i Sindikat će morati uvjeriti premijera i resornog mi­nistra kako se postojeći odnos spram umi­rovljenika ne može prihvatiti.

Odlučeno je zatražiti od Ministarstva da Nacionalnom vijeću hitno predstavi sve planirane reformske zahvate, kako bi se umirovljeničke udruge i službeno mo­gle očitovati.

Petrović - zamjenica predsjednice Upravnog vijeća HZMO

     Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a je 19. prosinca u predblagdanskom ozračju izabrana nova predsjednica Upravnog vijeća HZMO-a, Melita Čičak, pomoćnica ministra Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dok je dotadašnji predsjednik Marinko Papuga razriješen dužnosti. Za zamjenicu predsjednice UV HZMO-a izabrana je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

     Na sjednici je usvojen i novi Poslovnik o radu Upravnog vijeća HZMO-a, koji je pri­hvaćen većinom glasova, iako predstavnice sindikata nisu glasale za taj prijedlog jer se njime, među inim, propisuje kako članovi ne smiju materijale za sjednice proslje­đivati drugim osobama, što je besmislena i nemoguća odredba s obzirom da pred­stavnici poslodavačkih, sindikalnih i umirovljeničkih organizacija moraju zastupati stajališta tijela svojih udruga, a to im je ovim Poslovnikom onemogućeno.