UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Pozitivci dulje žive

 

     Milijuni ljudi moglo je spriječiti svo­ju bolest ili ranusmrt. Postoje jed­nostavne mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Koje?

     Prvo, shvatimo da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zara­zne bolesti - upala pluća, gripa, tuberkulo­za, proljev, difterija. One su bile odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. Danas, zahvaljujući medicinskom napretku, higi­jenskim i drugim javnozdravstvenim mje­rama, te su bolesti na donjim mjestima liste opasnih oboljenja. Danas su glavne ubojice ateroskleroza i rak, koje su odgo­vorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva, koje nisu u vezi s nesretnim slučajevima odraslih osoba. Ipak, razuman, oprezan i budan pojedinac može učiniti više za svo­ju zaštitu od tih bolesti, nego što to može učiniti liječnik. Znajući to, dobivamo poti­caj da budemo manje fatalisti i da vodimo veću brigu o sebi.

     Drugo, otiđimo na redovne liječničke kontrole. To je naša prva investicija u bu­duće zdravlje. Na taj se način mogu ot­kloniti prvi simptomi mnogih oboljenja i odmah poduzeti preventivne mjere. To je posebno važno u kritičnoj dobnoj skupini.

     Nemojte ignorirati simptome. Kad se jave prvi, rani simptomi bilo koje vrste (uporni kašalj, čvor u dojci, vaginalno krva­renje itd.) razumno je odmah otići k liječ­niku. Taj rani odlazak doktoru često znači razliku između življenja u strahu od bolesti koja možda uopće i ne postoji i poduzima­nja odgovarajućih mjera, ako je ona zaista prisutna. Nažalost, veliki broj ljudi sklono je zanemariti prve simptome.

     Treće, ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, nepokolebljivo ju smanjujte svake godine. Većina ljudi misli da je normalno što se debljaju kako postaju stariji. Opasno i pogrešno mišljenje! Dobro je držati na umu da debeli ljudi obično ne dočekaju starost!

     Četvrto, prestanite pušiti. Doktori koji ustvari najbolje poznaju duhan, odriču ga se! Nikotin snažno suzuje krvne žile, s katastrofalnim posljedicama na srce, krv­nu cirkulaciju u nogama i brojnim drugim komplikacijama u organizmu (rak pluća, kronični bronhitis, emfizem).

     Peto, oprezno s alkoholom, posebno u ovo blagdansko vrijeme. Prosječan čovjek ne uočava kako alkohol brzo uništava. Al­koholna pića sadrže mnogo kalorija, koje se često ne uzimaju u obzir kod obraču­navanja dnevnih ukupno konzumiranih kalorija. S vremenom, u određenom broju slučajeva, masnoće se nakupljaju u jetri i vode pravo prema cirozi - uzrok rane smrti, koja se mogla spriječiti. Jači potrošač alko­holnih pića može biti i nesvjestan činjenice da jetra mogu biti oštećena kroz duže vri­jeme, a da ne pokazuje simptome.

     Šesto, redovna tjelovježba je neop­hodna. Tjelesno vježbanje poboljšava cir­kulaciju krvi u čitavom organizmu. Za pro­sječnu zdravu osobu pogodne aktivnosti

su žustri hod, rekreativno trčkaranje, pliva­nje. Važno je da se ubrza frekvencija srča­nih otkucaja i disanje! Na taj se način jača srčanožilni sustav, koji postaje otporniji na bolesti. Poboljšava se i mentalno stanje.

     Sedmo, i jednako važno: budite op­timistički raspoloženi. Fiziološki, sreća i zadovoljstvo je zdravo. Na funkciju srca utječe stres, kao što je na primjer iznimno odgovoran posao, nepotrebne brige itd. Osim toga, liječnici vide slučajeve mladih ljudi koji su umrli od srčanog infarkta jer nisu imali pozitivan stav u životu, jer nisu bili "borci'; jer nisu zauzeli stav da se mogu nositi i s teškom bolešću. U teškim situa­cijama zrela nada i zadržavanje pozitivnog stava, ustvari povećava šanse čovjeku za preživljavanjem.

     Osmo, uzmite odmor. Olakšanje od svakodnevnih napetosti obnavlja, ponov­no vraća veselje življenja. Uzeti tjedan dana i otići negdje na ribolov, u planine ili na neko putovanje može učiniti čuda. Glavno da se odmaknete od rutinskog posla i radite nešto što vas veseli i u čemu uživate. Sreća može biti toliko blizu koliko vam je blizu i vaš vrt!

     Sve ovdje navedeno su preporuke ne­kih od najpoznatijih medicinskih stručnja­ka na svijetu. Prihvaćajući te savjete lako je moguće produžiti svoj životni vijek za deset do trideset godina

Stručnjaci su svoje rekli, sve ostalo ovi­si o nama.

dr. Ivo Belan