UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Pozitivci dulje žive

 

     Milijuni ljudi moglo je spriječiti svo­ju bolest ili ranusmrt. Postoje jed­nostavne mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Koje?

     Prvo, shvatimo da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zara­zne bolesti - upala pluća, gripa, tuberkulo­za, proljev, difterija. One su bile odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. Danas, zahvaljujući medicinskom napretku, higi­jenskim i drugim javnozdravstvenim mje­rama, te su bolesti na donjim mjestima liste opasnih oboljenja. Danas su glavne ubojice ateroskleroza i rak, koje su odgo­vorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva, koje nisu u vezi s nesretnim slučajevima odraslih osoba. Ipak, razuman, oprezan i budan pojedinac može učiniti više za svo­ju zaštitu od tih bolesti, nego što to može učiniti liječnik. Znajući to, dobivamo poti­caj da budemo manje fatalisti i da vodimo veću brigu o sebi.

     Drugo, otiđimo na redovne liječničke kontrole. To je naša prva investicija u bu­duće zdravlje. Na taj se način mogu ot­kloniti prvi simptomi mnogih oboljenja i odmah poduzeti preventivne mjere. To je posebno važno u kritičnoj dobnoj skupini.

     Nemojte ignorirati simptome. Kad se jave prvi, rani simptomi bilo koje vrste (uporni kašalj, čvor u dojci, vaginalno krva­renje itd.) razumno je odmah otići k liječ­niku. Taj rani odlazak doktoru često znači razliku između življenja u strahu od bolesti koja možda uopće i ne postoji i poduzima­nja odgovarajućih mjera, ako je ona zaista prisutna. Nažalost, veliki broj ljudi sklono je zanemariti prve simptome.

     Treće, ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, nepokolebljivo ju smanjujte svake godine. Većina ljudi misli da je normalno što se debljaju kako postaju stariji. Opasno i pogrešno mišljenje! Dobro je držati na umu da debeli ljudi obično ne dočekaju starost!

     Četvrto, prestanite pušiti. Doktori koji ustvari najbolje poznaju duhan, odriču ga se! Nikotin snažno suzuje krvne žile, s katastrofalnim posljedicama na srce, krv­nu cirkulaciju u nogama i brojnim drugim komplikacijama u organizmu (rak pluća, kronični bronhitis, emfizem).

     Peto, oprezno s alkoholom, posebno u ovo blagdansko vrijeme. Prosječan čovjek ne uočava kako alkohol brzo uništava. Al­koholna pića sadrže mnogo kalorija, koje se često ne uzimaju u obzir kod obraču­navanja dnevnih ukupno konzumiranih kalorija. S vremenom, u određenom broju slučajeva, masnoće se nakupljaju u jetri i vode pravo prema cirozi - uzrok rane smrti, koja se mogla spriječiti. Jači potrošač alko­holnih pića može biti i nesvjestan činjenice da jetra mogu biti oštećena kroz duže vri­jeme, a da ne pokazuje simptome.

     Šesto, redovna tjelovježba je neop­hodna. Tjelesno vježbanje poboljšava cir­kulaciju krvi u čitavom organizmu. Za pro­sječnu zdravu osobu pogodne aktivnosti

su žustri hod, rekreativno trčkaranje, pliva­nje. Važno je da se ubrza frekvencija srča­nih otkucaja i disanje! Na taj se način jača srčanožilni sustav, koji postaje otporniji na bolesti. Poboljšava se i mentalno stanje.

     Sedmo, i jednako važno: budite op­timistički raspoloženi. Fiziološki, sreća i zadovoljstvo je zdravo. Na funkciju srca utječe stres, kao što je na primjer iznimno odgovoran posao, nepotrebne brige itd. Osim toga, liječnici vide slučajeve mladih ljudi koji su umrli od srčanog infarkta jer nisu imali pozitivan stav u životu, jer nisu bili "borci'; jer nisu zauzeli stav da se mogu nositi i s teškom bolešću. U teškim situa­cijama zrela nada i zadržavanje pozitivnog stava, ustvari povećava šanse čovjeku za preživljavanjem.

     Osmo, uzmite odmor. Olakšanje od svakodnevnih napetosti obnavlja, ponov­no vraća veselje življenja. Uzeti tjedan dana i otići negdje na ribolov, u planine ili na neko putovanje može učiniti čuda. Glavno da se odmaknete od rutinskog posla i radite nešto što vas veseli i u čemu uživate. Sreća može biti toliko blizu koliko vam je blizu i vaš vrt!

     Sve ovdje navedeno su preporuke ne­kih od najpoznatijih medicinskih stručnja­ka na svijetu. Prihvaćajući te savjete lako je moguće produžiti svoj životni vijek za deset do trideset godina

Stručnjaci su svoje rekli, sve ostalo ovi­si o nama.

dr. Ivo Belan