UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

3. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Priča radi priče

„I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini ugroženog starijeg stanovništva", naglasio je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović

 

     Tek nakon prosvjeda umirovljenika u šest hrvatskih grado­va započelo je radom Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, koje je do tada praktički godinu dana mirovalo. Prva radna sjednica održana je tjedan dana nakon prosvjeda, a na njoj je kraće vrijeme boravio i ministar rada i mirovinskog sustava, kao i tek izabrana državna tajnica za mi­rovinski sustav Majda Burić, te novoimenovana pomoćnica mi­nistra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak. Na sjednici, koja je prošla uz stanovite napetosti, raspravljano je o zahtjevima Sindikata umirovljenika Hrvatske, dok su predstavnici Matice umirovljenika istupili s različitim prioritetima.

     Kako se sukladno Sporazumu o osnutku Nacionalnog vije­ća izrijekom naglašava potreba da umirovljeničke udruge uoči sjednica usuglase svoja stajališta, te je takav obvezni postupak usuglašavanja predviđen i Sporazumom Matice umirovljenika i SUH-a od ožujka 2016., bilo je za očekivati da će se barem za 3. sjednicu   Nacionalnog vijeća provesti potrebno obvezno uskla­đivanje mišljenja. Na žalost, unatoč pokušaju predsjednika Nacionalnog vijeća Ante Gavranovića, te suglasnosti Sindikata, Matica je pismeno odgovorila kako su spriječeni te su dostavili samo dva usuglašena zahtjeva, jedan za usklađivanje mirovina po novoj varijabilnoj formuli i drugi za promjenu modela obi­teljske mirovine. K tome, ministar i njegova državna tajnica bili su spriječeni sudjelovati.

     Takva je uvertira predodredila početak i tijek 3. sjednice Nacionalnog vijeća, održane 1. prosinca 2017., jer je iz točke o raspravi o materijalima pripremljenima sukladno zaključcima prethodne sjednice morala biti otklonjena točka o prijedlogu za isplatu 100 kuna i 6 posto mirovine umirovljenima nakon 1999. godine, pošto o istom nije postignuto suglasje niti je bilo predmetom rasprave. Iako se o tome nije raspravljalo, posve je jasno iz pripremljenih računica da Ministarstvo rada i mirovin­skog sustava ne misli podržati takve izmjene.

Kad je riječ o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa, sudeći prema izjavama predstavnika Ministarstva zdravstva i HZZO-a niti 2018. godine nije predviđeno njegovo ukidanje, ali je prihvaćen zahtjev SUH-a da se zatraži mišljenje o promje­ni načina obračuna tog doprinosa.

     Nadalje, u vrlo burnoj dvosatnoj raspravi svi s umirovlje­ničke strane su zatražili hitnu izmjenu modela usklađivanja mirovina na način da se obračunava u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa (prema rastu plaća). Predstavnici od strane Vlade su uporno ponavljali kako će se u drugom kvartalu slje­deće godine raditi reforma mirovinskog sustava, pa tek tada može biti riječi o promjenama, na što je sam predsjednik Naci­onalnog vijeća Ante Gavranović najavio svoj odlazak na razgo­vor kod premijera i otvoreno pismo javnosti o zapostavljanju umirovljeničke populacije u uvjetima rastućeg siromaštva. „I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini, ugroženog starijeg stanovništva", zaključio je Gavra­nović. Jasna A. Petrović je pak rekla kako se čini potrebnim postaviti kamp kućice ispred Ministarstva, da bi se išta u vezi umirovljenika ozbiljnije razmotrilo.

     Predstavnici četiri nazočna ministarstva su na kraju iznijeli popis zakonskih prijedloga koji se planiraju uvrstiti u procedu­ru do kraja ove i početkom sljedeće godine.