UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

3. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Priča radi priče

„I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini ugroženog starijeg stanovništva", naglasio je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović

 

     Tek nakon prosvjeda umirovljenika u šest hrvatskih grado­va započelo je radom Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, koje je do tada praktički godinu dana mirovalo. Prva radna sjednica održana je tjedan dana nakon prosvjeda, a na njoj je kraće vrijeme boravio i ministar rada i mirovinskog sustava, kao i tek izabrana državna tajnica za mi­rovinski sustav Majda Burić, te novoimenovana pomoćnica mi­nistra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak. Na sjednici, koja je prošla uz stanovite napetosti, raspravljano je o zahtjevima Sindikata umirovljenika Hrvatske, dok su predstavnici Matice umirovljenika istupili s različitim prioritetima.

     Kako se sukladno Sporazumu o osnutku Nacionalnog vije­ća izrijekom naglašava potreba da umirovljeničke udruge uoči sjednica usuglase svoja stajališta, te je takav obvezni postupak usuglašavanja predviđen i Sporazumom Matice umirovljenika i SUH-a od ožujka 2016., bilo je za očekivati da će se barem za 3. sjednicu   Nacionalnog vijeća provesti potrebno obvezno uskla­đivanje mišljenja. Na žalost, unatoč pokušaju predsjednika Nacionalnog vijeća Ante Gavranovića, te suglasnosti Sindikata, Matica je pismeno odgovorila kako su spriječeni te su dostavili samo dva usuglašena zahtjeva, jedan za usklađivanje mirovina po novoj varijabilnoj formuli i drugi za promjenu modela obi­teljske mirovine. K tome, ministar i njegova državna tajnica bili su spriječeni sudjelovati.

     Takva je uvertira predodredila početak i tijek 3. sjednice Nacionalnog vijeća, održane 1. prosinca 2017., jer je iz točke o raspravi o materijalima pripremljenima sukladno zaključcima prethodne sjednice morala biti otklonjena točka o prijedlogu za isplatu 100 kuna i 6 posto mirovine umirovljenima nakon 1999. godine, pošto o istom nije postignuto suglasje niti je bilo predmetom rasprave. Iako se o tome nije raspravljalo, posve je jasno iz pripremljenih računica da Ministarstvo rada i mirovin­skog sustava ne misli podržati takve izmjene.

Kad je riječ o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa, sudeći prema izjavama predstavnika Ministarstva zdravstva i HZZO-a niti 2018. godine nije predviđeno njegovo ukidanje, ali je prihvaćen zahtjev SUH-a da se zatraži mišljenje o promje­ni načina obračuna tog doprinosa.

     Nadalje, u vrlo burnoj dvosatnoj raspravi svi s umirovlje­ničke strane su zatražili hitnu izmjenu modela usklađivanja mirovina na način da se obračunava u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa (prema rastu plaća). Predstavnici od strane Vlade su uporno ponavljali kako će se u drugom kvartalu slje­deće godine raditi reforma mirovinskog sustava, pa tek tada može biti riječi o promjenama, na što je sam predsjednik Naci­onalnog vijeća Ante Gavranović najavio svoj odlazak na razgo­vor kod premijera i otvoreno pismo javnosti o zapostavljanju umirovljeničke populacije u uvjetima rastućeg siromaštva. „I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini, ugroženog starijeg stanovništva", zaključio je Gavra­nović. Jasna A. Petrović je pak rekla kako se čini potrebnim postaviti kamp kućice ispred Ministarstva, da bi se išta u vezi umirovljenika ozbiljnije razmotrilo.

     Predstavnici četiri nazočna ministarstva su na kraju iznijeli popis zakonskih prijedloga koji se planiraju uvrstiti u procedu­ru do kraja ove i početkom sljedeće godine.