UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZLOUPOTREBA STARIJIH OSOBA

Potrebna istraživanja, statistike i registar

 

     Projekt „Važno je znati sa 65+", u koje­mu, uz nositelja Hrvatski pravni cen­tar, sudjeluje i Sindikat umirovljenika Hrvatske, došao je do svog kraja. Evalu- acija projekta te preporuke razmotrene su na završnom sastanku 25. listopada 2017. Ana Paska, koordinatorica projekta naglasila je kako je održana jedna tribina više od planiranog broja, sveukupno 16 tribina, na kojima je sudjelovalo 277 oso­ba. Na tribinama su sudionici dobili odgo­vore na svoja pitanja, a koji su to trebali, upućeni su javiti se u pravna savjetovali­šta HPC-a i SUH-a.

     Prema procjenama i reakcijama izla­gača, te djelatnika Centra za socijalnu skrb Zagreb koji su sudjelovali na tribina­ma, kao i prema povratnim informacijama dobivenim od sudionika tribina, sudionici su dobili konkretne i precizne informacije preko uvodnih izlaganja, ali i na temelju svojih pitanja. Na mnogim tribinama gra­đani su informirali organizatore da neke od korisnih informacija čuju po prvi put.

Informacije o tribinama distribuirane su kroz razne kanale (medijske objave, gostovanje na Radiju Sljeme i TV Jabuka, objave preko Radio Antene i Radio Marti- na, objave na web stranicama projektnih partnera i suradnika, u Glasu umirovljeni­ka, te preko udruga umirovljenika i udru­ga osoba s invaliditetom, po kvartovima, na sajmovima Pravo doba i Gerontološkom tulumu na Zrinjevcu, itd.).

     Ukupni broj sudionika tribina ne od­govara očekivanom (450), pa su projek­tni partneri odlučili provesti dodatne projektne aktivnosti, o čemu su izvijestili MDOMSP. Konkretno, u suradnji s porta­lom Moje Vrijeme, izrađene su video emi­sije distribuirane preko Facebook kanala tog portala.

Biserka Budigam izvijestila je kako je držano pet radionica psihosocijalne po­drške s ukupno 66 sudionika. Činjenica da se 26 sudionika grupnih radionica na­knadno javilo u psihološko savjetovalište SUH-a ukazuje na to da su ih sudionici pozitivno ocijenili i da postoji potreba za psihološkom podrškom u odnosu na odlučivanje o raspolaganju imovinom u starijoj životnoj dobi.

     Na posljetku, sačinjene su preporuke za daljnji razvoj politika za zaštitu osoba starije dobi od siromaštva i socijalne isključenosti u odnosu na zlouporabe i zlostav­ljanje pri raspolaganju imovinom, te su predstavljene predstavnicima tijela javne vlasti izravnim obraćanjem i objavom na web stranicama/glasilima projektnih par­tnera i suradnika.

     Zaključeno je kako je potrebno prove­sti snažnu i široku nacionalnu kampanju informiranja građana o važnosti korište­nja pravne pomoći prije nego što odluče raspolagati svojom imovinom, a posebno sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrt- nom uzdržavanju. U okviru te kampanje treba izraditi informativne materijale i omogućiti njihovu dostupnost na mjesti­ma (npr. CZSS, ambulante, knjižnice, mje­sne samouprave, udruge itd.).

Nadalje, potrebno je otvoriti interdisci­plinarnu stručnu raspravu o problemima iz prakse i pojedinim prijedlozima za njihovo rješavanje (npr. pitanja uspostave registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, ograničavanja broja ugovora koje neka osoba može sklopiti u svojstvu davatelja uzdržavanja, propisivanja uvje­ta i standarda koje mora osigurati pravna osoba kao davatelj uzdržavanja, pitanja procjene sposobnosti za rasuđivanje oso­ba koje boluju od demencije ili drugih ko­gnitivnih poremećaja a kojima nije ogra­ničena poslovna sposobnost, ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja).

    Potrebno je, s ciljem prevencije zlou­potrebe starijih osoba, dodatno i sustavno informirati same građane treće dobi o mo­gućim posljedicama sklapanja ugovora - od strane institucionalnih i izvaninstitucio- nalnih dionika - putem tribina, predavanja, upućivanjem u centre za socijalnu skrb i udruge, kroz kampanje, informativne ma­terijale, medije i sl. Potrebno je, također, proširiti opseg pružanja besplatne pravne pomoći za osobe treće dobi, ali i psihoso­cijalne podrške.

     No, kako većina starijih pravnu pomoć traži tek nakon potpisivanja ugovora o uzdržavanju, osobito je važno propisati žurnost postupanja sudovima u postup­cima radi raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, jer su često dugotrajni, znaju trajati godinama i cijelo to vrijeme osobe treće dobi žive u neiz­vjesnosti, i neimaštini, a većina ne doživi njihov završetak.

     Nedovoljno je istraživanja zlouporabe osoba treće dobi prilikom raspolaganja imovinom. Ne postoji dovoljno podata­ka na osnovi kojih bi se mogle donositi odluke prilikom kreiranja javnih politika. Mnoge institucije ne vode posebne sta­tističke podatke o određenim pojavama i/ ili postupcima vezanima uz zlouporabe, a posebno u odnosu na ugovore o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. I to treba izmijeniti.

 

 

„SOCIJALNA RADIONICA"

Kako do dostojanstva

 

     Na edukativnoj radionici „Kako do dostojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", koja je 23. listopada odr­žana u Zagrebu u sklopu projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pod koordina­cijom Biserke Budigam, sudjelovalo je 45 starijih osoba, mahom predsjednici po­družnica iz Zagreba.

Uvodno izlaganje održala je ravnate­ljica Centra za socijali rad grada Zagre­ba Tatjana Brozić-Perić, a u raspravi je na brojna pitanja odgovarala i Maja Bi- žić-Odak.   Ravnateljica CZSR Zagreb na­knadno je uputila voditeljima 11 područ­nih centara preporuku da sa SUH-om u gradskim četvrtima održe slične tribine o socijalnim pravima starijih osoba za čla­nove SUH-a.