UVODNA RIJEČ

Sretna nam Nova Godina!

              Svuda gužva oko kontejnera,

              Ponajviše kada sumrak pada,

              Svima nam je potrebna večera.

              I siromah večeri se nada.

           ( Ivica Spionjak, Slavonski Šamac)

     Nema ni božićnice za umirovljenike....tu privilegiju imamo samo kad su izbori. Šteta da izbori nisu svake godine (Dragica Smoljo Čačulović, Slavonski Brod)

     Teška je sramota posezanje iz radničkih mirovina koje su davno zarađene, otimati novac i davati onima koji tu nisu dali ni kunu, niti lipu. Mirovine branitelja, partizana, do­mobrana itd. trebaju ići iz državnog proračuna. Zbog istih mi umirovljenici imamo prosjek cijelog radnog staza od jedva 35%. Mi zaradili, a oni troše. Sramota. I ne možemo im ništa. Povlašteni su i zaštićeni bolje od bijelih polarnih medvjeda. Dao im Bog da jednog dana oni dozive Božić bez kruha. (Spomenka Adamović, Slavonski Brod)

     Poštovani, pitamo se mi koji dobivamo naknadu od 1.200 kn za nezaposlene kako je nama, niti božićnica, a kamoli da nas se tko sjeti. Zar mi koji smo radili 30 i više godina sada dok čekamo mirovinu na burzi, nemamo ni za život. Sramota za našu vladu jer nas je ostavila da kopamo po kontejnerima....i Božić čekamo bez jela. (Trezika Bešvir, Za­greb)

     Ja sam protiv da se povećaju mirovine! Meni je mirovina mala, jer sam morao ići u invalidsku mirovinu pošto mi je 5 x operirana kralježnica. Sad zadnji put kad su usklađi­vali mirovinu, meni su podigli 7 kuna i 15 lipa. To meni ne treba. Neka pripoje na Plenkovićevu plaću. Nekima dižu mirovine za 2.500 kn a nekima 7,15 kn. (Geza Lakatos, Zmajevac)

     Oni ne shvaćaju da će i oni jednog dana biti umirovljenici i neće biti na vlasti pa se i njihov status može promijeniti. Ništa nije vječno pa ni vlast. (Stjepan Marinić, Zagreb)

     Ne znam kako natjerati vladu da shvati da radi masovno ubijanje umirovljenika koji imaju mirovine ispod socijal­nog minimuma. Ubijaju nas onako zločinački i nadam se da će i njima netko suditi za zločin. (Marica Dominović, Val­povo)

     Mi nemamo državu jednakih, već jednakijih, podobnih i pohlepnih spram obezvrijeđenih. Ovo ni najcrnji neprija­telj nije radio što su nama naši napravili. Ovo je tragedija većine građana RH. (Milica Sučić, Split)

Mi bi sada nakon 40 godina punog staža trebali barem spavati mirno i živjeti dostojno čovjeka. Nije stvar samo u veličini mirovine, već i u odnosu prema nama. Mi po zako­nima vrijedimo manje od psa. Ako je pas napušten i luta, kazna je 15.000 kn. Ako starija osoba bude zanemarivana, kazna je 10.000 kn. Eto, to boli. (Zoja Zorić,Zagreb)

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZLOUPOTREBA STARIJIH OSOBA

Potrebna istraživanja, statistike i registar

 

     Projekt „Važno je znati sa 65+", u koje­mu, uz nositelja Hrvatski pravni cen­tar, sudjeluje i Sindikat umirovljenika Hrvatske, došao je do svog kraja. Evalu- acija projekta te preporuke razmotrene su na završnom sastanku 25. listopada 2017. Ana Paska, koordinatorica projekta naglasila je kako je održana jedna tribina više od planiranog broja, sveukupno 16 tribina, na kojima je sudjelovalo 277 oso­ba. Na tribinama su sudionici dobili odgo­vore na svoja pitanja, a koji su to trebali, upućeni su javiti se u pravna savjetovali­šta HPC-a i SUH-a.

     Prema procjenama i reakcijama izla­gača, te djelatnika Centra za socijalnu skrb Zagreb koji su sudjelovali na tribina­ma, kao i prema povratnim informacijama dobivenim od sudionika tribina, sudionici su dobili konkretne i precizne informacije preko uvodnih izlaganja, ali i na temelju svojih pitanja. Na mnogim tribinama gra­đani su informirali organizatore da neke od korisnih informacija čuju po prvi put.

Informacije o tribinama distribuirane su kroz razne kanale (medijske objave, gostovanje na Radiju Sljeme i TV Jabuka, objave preko Radio Antene i Radio Marti- na, objave na web stranicama projektnih partnera i suradnika, u Glasu umirovljeni­ka, te preko udruga umirovljenika i udru­ga osoba s invaliditetom, po kvartovima, na sajmovima Pravo doba i Gerontološkom tulumu na Zrinjevcu, itd.).

     Ukupni broj sudionika tribina ne od­govara očekivanom (450), pa su projek­tni partneri odlučili provesti dodatne projektne aktivnosti, o čemu su izvijestili MDOMSP. Konkretno, u suradnji s porta­lom Moje Vrijeme, izrađene su video emi­sije distribuirane preko Facebook kanala tog portala.

Biserka Budigam izvijestila je kako je držano pet radionica psihosocijalne po­drške s ukupno 66 sudionika. Činjenica da se 26 sudionika grupnih radionica na­knadno javilo u psihološko savjetovalište SUH-a ukazuje na to da su ih sudionici pozitivno ocijenili i da postoji potreba za psihološkom podrškom u odnosu na odlučivanje o raspolaganju imovinom u starijoj životnoj dobi.

     Na posljetku, sačinjene su preporuke za daljnji razvoj politika za zaštitu osoba starije dobi od siromaštva i socijalne isključenosti u odnosu na zlouporabe i zlostav­ljanje pri raspolaganju imovinom, te su predstavljene predstavnicima tijela javne vlasti izravnim obraćanjem i objavom na web stranicama/glasilima projektnih par­tnera i suradnika.

     Zaključeno je kako je potrebno prove­sti snažnu i široku nacionalnu kampanju informiranja građana o važnosti korište­nja pravne pomoći prije nego što odluče raspolagati svojom imovinom, a posebno sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrt- nom uzdržavanju. U okviru te kampanje treba izraditi informativne materijale i omogućiti njihovu dostupnost na mjesti­ma (npr. CZSS, ambulante, knjižnice, mje­sne samouprave, udruge itd.).

Nadalje, potrebno je otvoriti interdisci­plinarnu stručnu raspravu o problemima iz prakse i pojedinim prijedlozima za njihovo rješavanje (npr. pitanja uspostave registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, ograničavanja broja ugovora koje neka osoba može sklopiti u svojstvu davatelja uzdržavanja, propisivanja uvje­ta i standarda koje mora osigurati pravna osoba kao davatelj uzdržavanja, pitanja procjene sposobnosti za rasuđivanje oso­ba koje boluju od demencije ili drugih ko­gnitivnih poremećaja a kojima nije ogra­ničena poslovna sposobnost, ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja).

    Potrebno je, s ciljem prevencije zlou­potrebe starijih osoba, dodatno i sustavno informirati same građane treće dobi o mo­gućim posljedicama sklapanja ugovora - od strane institucionalnih i izvaninstitucio- nalnih dionika - putem tribina, predavanja, upućivanjem u centre za socijalnu skrb i udruge, kroz kampanje, informativne ma­terijale, medije i sl. Potrebno je, također, proširiti opseg pružanja besplatne pravne pomoći za osobe treće dobi, ali i psihoso­cijalne podrške.

     No, kako većina starijih pravnu pomoć traži tek nakon potpisivanja ugovora o uzdržavanju, osobito je važno propisati žurnost postupanja sudovima u postup­cima radi raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, jer su često dugotrajni, znaju trajati godinama i cijelo to vrijeme osobe treće dobi žive u neiz­vjesnosti, i neimaštini, a većina ne doživi njihov završetak.

     Nedovoljno je istraživanja zlouporabe osoba treće dobi prilikom raspolaganja imovinom. Ne postoji dovoljno podata­ka na osnovi kojih bi se mogle donositi odluke prilikom kreiranja javnih politika. Mnoge institucije ne vode posebne sta­tističke podatke o određenim pojavama i/ ili postupcima vezanima uz zlouporabe, a posebno u odnosu na ugovore o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. I to treba izmijeniti.

 

 

„SOCIJALNA RADIONICA"

Kako do dostojanstva

 

     Na edukativnoj radionici „Kako do dostojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", koja je 23. listopada odr­žana u Zagrebu u sklopu projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pod koordina­cijom Biserke Budigam, sudjelovalo je 45 starijih osoba, mahom predsjednici po­družnica iz Zagreba.

Uvodno izlaganje održala je ravnate­ljica Centra za socijali rad grada Zagre­ba Tatjana Brozić-Perić, a u raspravi je na brojna pitanja odgovarala i Maja Bi- žić-Odak.   Ravnateljica CZSR Zagreb na­knadno je uputila voditeljima 11 područ­nih centara preporuku da sa SUH-om u gradskim četvrtima održe slične tribine o socijalnim pravima starijih osoba za čla­nove SUH-a.