UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NOVI EUROPSKI SOCIJALNI ISKORAK

Minimalne plaće na 60 posto medijana?

Minimalne plaće nisu plaće za siromaštvo, minimalne mirovine nisu socijalna pomoć za stare

      Prema dokumentu koji je Europska sindikalna konfederacija (ETUC) pustila u javnost početkom stu­denoga 2017. poruka je jasna iz samog naziva dokumenta - „Minimalne plaće ne bi smjele biti plaće za siromaštvo". Minimalne plaće trebale bi porasti za 62 posto u Španjolskoj, 28 posto u Njemačkoj i 22 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu samo da dosegnu razinu ispod praga niske plaće (koji je OECD definirao da dvije trećine nacionalnog medijana).

     Europska unija trebala bi odrediti ciljni datum do kada zakonski utvrđe­ne minimalne plaće moraju doseći ba­rem 60 posto medijana plaće, a zatim plaće od koje se može dostojno živjeti. Očito je da to nije moguće postići pre­ko noći, ali cilj treba biti postavljen za čitavu EU, a države članice moraju sje­sti za pregovarački stol sa sindikatima i poslodavcima i raspraviti kako i kada do tog cilja.

     Povećanje minimalne plaće na 60 posto medijana ili prosječne plaće u svakoj zemlji znatno bi smanjilo siro­maštvo uz rad i potaklo gospodarski rast, naglašeno je.

     Prema izračunu Saveza samostal­nih sindikata Hrvatske, progresivnim povećanjem do 60 posto medijana bruto plaće (medijan plaće, prema DZS iznosi 7.310 kuna), minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila bi 4.386 kuna, tj. po­trebno je povećanje od 34 posto.

     Definiranjem praga odgovarajuće minimalne plaće i komprimiranjem ukupne distribucije plaća znatno bi se smanjilo siromaštvo uz rad i nejedna­kosti. Takva povećanja plaća potakla bi ekonomski rast, posebice stoga što radnici na dnu spektra plaća pokazuju veću sklonost potrošnji dodatnog nov­ca koji zarade.

     No i mirovine bi prihvaćanjem takve politike imale dva nova izvora rasta: prvo, usklađivanjem mirovina u cijelosti ili dijelom s rastom plaća, a drugo, automatskim povećavanjem minimalne mirovine na visinu od 50 posto minimalne bruto plaće, što     Sin­dikat umirovljenika, uz podršku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, zago­vara već godinama, a to bio jedan od glavnih zahtjeva na umirovljeničkim prosvjedima u šest hrvatskih gradova.