UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

GENERALNA SKUPŠTINA FERPA-e U RIMU

Socijalna Europa - bolje za sve

     Cilj generalne skupštine FERPA-e, održane od 10. do 12. listopada 2017. u Rimu, bio je iskristalizirati osnovne smjernice za daljnje djelova­nje FERPA-e u cilju zaštite starijih osoba i umirovljenika i njihovih životnih uvjeta.

     Predsjednica Carla Cantone podnije­la je detaljan izvještaj o radu u protekle dvije godine i naglasila da su poduzeli sve moguće korake da FERPA bude za­dobije punopravni status unutar ETUC/ Europske konfederacije sindikata.

Na skupštini se govorilo o važnosti uključivanja starijih osoba u svakodnev­nom životu, jer i oni imaju pravo na rad, ali i pravo na kvalitetniji život. Nužnost je i uvođenje jedinstvene formule mini­malne mirovine, kao i minimalne plaće na razini     Europske unije, što ne znači smanjivanje prava onima koji već imaju dobre mirovine.

     Glavni tajnik SPI-CGIL-a Ivan Pedretti naglasio je da je nužno poduzeti akcije koje će pomoći ne samo starijim osoba­ma nego i radnicima, mladima i ženama jer EU mora biti snažnija pa iako svaka država ima autonomiju, ne smijemo se odvajati nego zajedno stremiti cilju - po­boljšanju uvjeta života svih članova Uni­je te raditi na jedinstvu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti za nova radna mjesta, bolje prihoda, a time i bolje mirovine. Brojni gosti, a osobito Tom Vrijens, predsjednik Komiteta mladih ETUC-a, te generalni tajnik ETUC-a Luca Visentini dobili su ogromnu potporu delegata te potakli još veću raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja.     U zaključnoj riječi generalna tajnica Carla Cantone je naglasila kako sa svojih 10 milijuna članova, FERPA poziva na puno prizna­nje unutar tijela odlučivanja Europske sindikalne konfederacije, ali i daljnji rad na povećanju broja članova. Također je naglasila da je sada, na pola mandata, posve je jasno koji su prioriteti na koje se treba fokusirati, a to je vođenje kam­panje protiv siromaštva starijih osoba, protiv energetskog siromaštva, za dugo­ročnu skrb i njegu o starijima. Nadalje, naglasila je kako zajedno sa sindikatima aktivnih radnika treba podići svijest o potrebi većeg angažiranja na pitanjima mirovina i mirovinskog sustava, jer će inače sadašnji radnici biti još siromaš­niji. Zatražila je da svi u okviru FERPA-e posvete posebnu pozornost na položaj žena, identificirajući specifičnosti umi­rovljenih žena, njihovu nejednakost u mirovinama kao posljedicu njihova po­ložaja tijekom radnog vijeka.

     Obećala je da će se nastaviti po­boljšavati "vidljivost" FERPA-e na razini europskih tijela i donositelja odluka - Komisije, Parlamenta i Vijeća. FERPA će djelovati i surađivati sa svima onima koji žele izgraditi bolju, socijalnu i pravedniju Europu, kako bi osigurali mirnu buduć­nost europskim građanima svih dobnih skupina. S tim ciljem, kao i stoga da bi se poboljšala njezina vidljivost i učinkovi­tost, FERPA će organizirati u svim zemlja­ma u proljeće 2018. Europski dan akcije, s naglaskom na položaj starijih osoba. Također, na predstojećim europskim iz­borima 2019. godine FERPA će se mobili­zirati na pitanjima jednakosti, solidarno­sti i socijalne pravde, suprotstavljajući se antidemokratskim političkim snagama.

Bruna Jovanović