UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

GENERALNA SKUPŠTINA FERPA-e U RIMU

Socijalna Europa - bolje za sve

     Cilj generalne skupštine FERPA-e, održane od 10. do 12. listopada 2017. u Rimu, bio je iskristalizirati osnovne smjernice za daljnje djelova­nje FERPA-e u cilju zaštite starijih osoba i umirovljenika i njihovih životnih uvjeta.

     Predsjednica Carla Cantone podnije­la je detaljan izvještaj o radu u protekle dvije godine i naglasila da su poduzeli sve moguće korake da FERPA bude za­dobije punopravni status unutar ETUC/ Europske konfederacije sindikata.

Na skupštini se govorilo o važnosti uključivanja starijih osoba u svakodnev­nom životu, jer i oni imaju pravo na rad, ali i pravo na kvalitetniji život. Nužnost je i uvođenje jedinstvene formule mini­malne mirovine, kao i minimalne plaće na razini     Europske unije, što ne znači smanjivanje prava onima koji već imaju dobre mirovine.

     Glavni tajnik SPI-CGIL-a Ivan Pedretti naglasio je da je nužno poduzeti akcije koje će pomoći ne samo starijim osoba­ma nego i radnicima, mladima i ženama jer EU mora biti snažnija pa iako svaka država ima autonomiju, ne smijemo se odvajati nego zajedno stremiti cilju - po­boljšanju uvjeta života svih članova Uni­je te raditi na jedinstvu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti za nova radna mjesta, bolje prihoda, a time i bolje mirovine. Brojni gosti, a osobito Tom Vrijens, predsjednik Komiteta mladih ETUC-a, te generalni tajnik ETUC-a Luca Visentini dobili su ogromnu potporu delegata te potakli još veću raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja.     U zaključnoj riječi generalna tajnica Carla Cantone je naglasila kako sa svojih 10 milijuna članova, FERPA poziva na puno prizna­nje unutar tijela odlučivanja Europske sindikalne konfederacije, ali i daljnji rad na povećanju broja članova. Također je naglasila da je sada, na pola mandata, posve je jasno koji su prioriteti na koje se treba fokusirati, a to je vođenje kam­panje protiv siromaštva starijih osoba, protiv energetskog siromaštva, za dugo­ročnu skrb i njegu o starijima. Nadalje, naglasila je kako zajedno sa sindikatima aktivnih radnika treba podići svijest o potrebi većeg angažiranja na pitanjima mirovina i mirovinskog sustava, jer će inače sadašnji radnici biti još siromaš­niji. Zatražila je da svi u okviru FERPA-e posvete posebnu pozornost na položaj žena, identificirajući specifičnosti umi­rovljenih žena, njihovu nejednakost u mirovinama kao posljedicu njihova po­ložaja tijekom radnog vijeka.

     Obećala je da će se nastaviti po­boljšavati "vidljivost" FERPA-e na razini europskih tijela i donositelja odluka - Komisije, Parlamenta i Vijeća. FERPA će djelovati i surađivati sa svima onima koji žele izgraditi bolju, socijalnu i pravedniju Europu, kako bi osigurali mirnu buduć­nost europskim građanima svih dobnih skupina. S tim ciljem, kao i stoga da bi se poboljšala njezina vidljivost i učinkovi­tost, FERPA će organizirati u svim zemlja­ma u proljeće 2018. Europski dan akcije, s naglaskom na položaj starijih osoba. Također, na predstojećim europskim iz­borima 2019. godine FERPA će se mobili­zirati na pitanjima jednakosti, solidarno­sti i socijalne pravde, suprotstavljajući se antidemokratskim političkim snagama.

Bruna Jovanović