UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

GENERALNA SKUPŠTINA FERPA-e U RIMU

Socijalna Europa - bolje za sve

     Cilj generalne skupštine FERPA-e, održane od 10. do 12. listopada 2017. u Rimu, bio je iskristalizirati osnovne smjernice za daljnje djelova­nje FERPA-e u cilju zaštite starijih osoba i umirovljenika i njihovih životnih uvjeta.

     Predsjednica Carla Cantone podnije­la je detaljan izvještaj o radu u protekle dvije godine i naglasila da su poduzeli sve moguće korake da FERPA bude za­dobije punopravni status unutar ETUC/ Europske konfederacije sindikata.

Na skupštini se govorilo o važnosti uključivanja starijih osoba u svakodnev­nom životu, jer i oni imaju pravo na rad, ali i pravo na kvalitetniji život. Nužnost je i uvođenje jedinstvene formule mini­malne mirovine, kao i minimalne plaće na razini     Europske unije, što ne znači smanjivanje prava onima koji već imaju dobre mirovine.

     Glavni tajnik SPI-CGIL-a Ivan Pedretti naglasio je da je nužno poduzeti akcije koje će pomoći ne samo starijim osoba­ma nego i radnicima, mladima i ženama jer EU mora biti snažnija pa iako svaka država ima autonomiju, ne smijemo se odvajati nego zajedno stremiti cilju - po­boljšanju uvjeta života svih članova Uni­je te raditi na jedinstvu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti za nova radna mjesta, bolje prihoda, a time i bolje mirovine. Brojni gosti, a osobito Tom Vrijens, predsjednik Komiteta mladih ETUC-a, te generalni tajnik ETUC-a Luca Visentini dobili su ogromnu potporu delegata te potakli još veću raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja.     U zaključnoj riječi generalna tajnica Carla Cantone je naglasila kako sa svojih 10 milijuna članova, FERPA poziva na puno prizna­nje unutar tijela odlučivanja Europske sindikalne konfederacije, ali i daljnji rad na povećanju broja članova. Također je naglasila da je sada, na pola mandata, posve je jasno koji su prioriteti na koje se treba fokusirati, a to je vođenje kam­panje protiv siromaštva starijih osoba, protiv energetskog siromaštva, za dugo­ročnu skrb i njegu o starijima. Nadalje, naglasila je kako zajedno sa sindikatima aktivnih radnika treba podići svijest o potrebi većeg angažiranja na pitanjima mirovina i mirovinskog sustava, jer će inače sadašnji radnici biti još siromaš­niji. Zatražila je da svi u okviru FERPA-e posvete posebnu pozornost na položaj žena, identificirajući specifičnosti umi­rovljenih žena, njihovu nejednakost u mirovinama kao posljedicu njihova po­ložaja tijekom radnog vijeka.

     Obećala je da će se nastaviti po­boljšavati "vidljivost" FERPA-e na razini europskih tijela i donositelja odluka - Komisije, Parlamenta i Vijeća. FERPA će djelovati i surađivati sa svima onima koji žele izgraditi bolju, socijalnu i pravedniju Europu, kako bi osigurali mirnu buduć­nost europskim građanima svih dobnih skupina. S tim ciljem, kao i stoga da bi se poboljšala njezina vidljivost i učinkovi­tost, FERPA će organizirati u svim zemlja­ma u proljeće 2018. Europski dan akcije, s naglaskom na položaj starijih osoba. Također, na predstojećim europskim iz­borima 2019. godine FERPA će se mobili­zirati na pitanjima jednakosti, solidarno­sti i socijalne pravde, suprotstavljajući se antidemokratskim političkim snagama.

Bruna Jovanović