UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kad banke kolo vode

 

Ustavni sud kontroverznom odlukom omogućio bankama ovrhe cijele plaće za ovršenike koji su potpisali izjave o suglasnosti prije 17. lipnja 2008.

 

     Ustavni je sud odlukom od 11. srpnja 2017. van snage stavio jedan članak Pravilnika o nači­nu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima, čime je otvo­rena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši. Pravilnik je donesen 2008., ali su izmjenama Ovršnog zakona, koje su stupile na snagu 17. lipnja 2008. godine, takve izjave ukinute, a zakonski se pro­pisalo da se ovrha može provesti samo na dvije trećine plaće.

     Raiffeisenbank Austria d. d. (RBA) pokrenula je pitanje ustavnosti Pra­vilnika, koji je donesen za mandata ministrice pravosuđa Ane Lovrin, te je nakon žalbe RBA-e   Ustavni sud donio spornu odluku. Naime, Ustavni je sud odlučio da je mi­nistar financija prekoračio ovlasti kad je Pravilnikom propisao da se ovrha može isključivo provesti na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog Zakona, bez obzira na prethodne izjave, te da Pravilnik i izmjene Ovršnog zakona ne mogu djelovati retroaktivno. Prema odlu­ci Ustavnog suda, to znači da sve izjave o zapljeni cijele plaće koje su ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i dalje, a Fina je dužna prove­sti ovrhu u skladu s tim.

Na ovu odluku koja će pogoditi ionako već osiromašene građane, prvi je reagirao saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) ustvrdivši da je tumačenje Fine po kojem će se dužnicima moći ovršiti cijela pla­ća neustavno te je pozvao ministra pravosuđa da se hitno izjasni o ovoj odluci Ustavnog suda.

     Aleksić je istaknuo da se s ta­kvim tumačenjem Fine ne slaže jer je zadnjim izmjenama Ovršnog zakona u članku 21. jasno i deci­dirano propisano kako se ovršuje plaća. Njime je definirano da se ne smije ovršiti tri četvrtine plaće do maksimalno dvije trećine prosječ­ne neto plaće, a u završnim odred­bama jasno je propisano da će se članak koji se odnosi na ograniče­nje ovrha plaća primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem će zakonu biti dovršeni. Vlada mora hitno predložiti nove izmjene Ovršnog zakona da to spriječi, poručio je Aleksić.

     Osim što ljudi teško mogu preži­vjeti ako im se ovrši cijela plaća, to predstavlja i diskriminaciju određe­nog dijela dužnika jer će tako biti ovršeni samo oni koji su dizali kre­dite između 2006. i lipnja 2008. te potpisali izjavu o ovrsi cijele plaće pisanu „sitnim slovima", što je i neu­stavno, smatra Aleksić.

     Iz Udruge blokiranih očekuju so­cijalnu katastrofu ako, kako kažu, banke striktno počnu primjenjivati navedenu odluku. U problemu, na­vode, nisu samo oni koji su podi­zali kredit do 17. lipnja 2008., već i klijenti koji sada podižu kredite. U Udruzi blokiranih imaju saznanja kako su banke opet počele imple­mentirati Izjavu o zapljeni plaće u svoje uvjete, odnosno da su "obje­ručke" prihvatile ocjenu Ustavnog suda.

     Iz Udruge blokiranih su apelirali ne samo na RBA, već i na sve ostale banke koje su imale ili imaju Izjavu o zapljeni plaće u svojim uvjetima, da taj instrument ne koriste. Svima je, poručuje tajnik Udruge Strinavić, jasno da bi takva naplata potraživa­nja bila nehumana i da bi "proizvela" nove tisuće blokiranih. Svima, osim očito vladajućima.

Marina Bubalo